GIS analiza prostornog razmještaja i morfoloških obilježja ponikava ozaljskog kraja

Primjenom geografsko informacijskih sustava temeljenih na analizi susjedstva istraživan je prostorni raspored i gustoća ponikava ozaljskog pobrđa. Gustoća ponikava dovedena je u vezu s litološkim, tektonskim, strukturnim i reljefnim čimbenicima njihove geneze. Utvrđene su razlike u gustoći ponikava te su pojašnjeni razlozi baš takvog rasporeda. Na području ozaljskog pobrđa zabilježeno je 4002 ponikava što na površini od 217.7 km2 daje gustoću od 18.9 pon/km2 te se područje svrstava u kategoriju s malom gustoćom ponikava. Najveća gustoća ponikava je zabilježena u kategoriji nagiba od 0 – 2°, u razredu vertikalne raščlanjenosti reljefa od 150 – 200 m/km2 te u visinskom razredu od 300 – 400 m. Dijagrami linijski izduženih ponikava ukazuju nam na snažan utjecaj rasjeda na razvoj izduženih ponikava.Using of geographic information systems based on neighborhood analysis the spatial distribution and density of dolines in Ozalj hills was observed. Doline density was correlated with lithologic, tectonic, structural and relief factors of their genesis. The differences in the density of dolines have been explained. In the Ozalj hills have been recorded 4002 dolines, on area of 217.7 km2 giving a density of 9.18 dol/km2 and the whole area belongs to the category with a low density of dolines. The highest density of dolines was recorded in the category of slope 0-2°, in a class of vertical relief diversity 150-200 m/km2 and in the height class of 300-400 m. The diagrams of elongated dolines show us the powerful influence of faults on the development of elongated dolines