Stigmatization of People with mental disorders

Cilj ovog rada bio je analizirati postojeće stavove i stereotipe prema osobama sa psihičkim poremećajima te utvrditi količinu iskustva i znanja koje javnost ima o njima. Usmjerili smo se na analizu atribucija psihičkih poremećaja i razinu socijalne distance koju pojedinci izražavaju. Daljnjom analizom utvrđeno je koje varijable značajno pridonose objašnjenju stava i socijalne distance. U istraživanju je sudjelovalo 458 sudionika te je primjenjen instrument koji je konstruiran za istraživanje Jokić-Begić, Kamenov i Lauri Korajlija (2005). Rezultati su pokazali kako javnost percipira osobe sa psihičkim poremećajima kao pojedince labilnog karaktera koje su sklone sebe povrijediti te osjećaju sažaljenje prema njima. Najviše sudionika poznaje osobu sa psihičkim poremećajima, dok manje ima prijatelje ili članove obitelji sa psihičkim poremećajem. Razina znanja se povećala i pojedinci izraţavaju pozitivne stavove prema osobama sa psihičkim poremećajima, ali na tvrdnjama koje se tiču direktnog kontakta ili zaposlenja postoji manji postotak pozitivnih odgovora. Sudionici smatraju da je psihički poremećaj nestabilno stanje koje nije podložno kontroli pojedinca, a njegov uzrok je podjednako vezan uz karakteristike osobe kao i vanjske okolnosti. Razina prihvaćanja se povećala u obiteljskim i izvanobiteljskim odnosima, ali pojedinci su još uvijek manje spremni prihvatiti takve osobe kao članove obitelji ili nekog tko je odgovoran za njihovu djecu. Dobiveni rezultati pokazuju da će pozitivniji stav imati ljudi koji su mlađi, oni koji više znaju o psihičkim poremećajima, oni koji imaju više izravnog iskustva te psihičke poremećaje percipiraju kao stanja podloţna promjeni na koje osoba ne može utjecati. Muškarci, mlaĎe osobe i sudionici s pozitivnijim stavom izražavaju veći stupanj prihvaćanja osoba sa psihičkim poremećajima.The aim of this study was to examine present attitudes and stereotypes toward people with mental disorders and to determine the amount of experience and knowledge that the public has about them. We focused on the attribution of mental disorders and the expressed level of social distance. We examined what are the variables that explain attitudes and social distance toward people with mental disorders. The instrument used was constructed for the research by Jokić-Begić, Kamenov and Lauri Korajlija (2005) and was conducted on 458 participants. The results showed that people with mental disorders were perceived as unstable individuals with a risk of self-harming and the participants expressed compassion toward them. The majority knew somebody with mental disorders but a smaller percentage had friends or family members with the diagnosis. The level of knowledge increased and the attitudes toward them were mostly positive except the ones regarding direct contact and employment. The participants perceived mental disorders as unstable and beyond control of an individual and the cause was equaly contributed to the caracteristics of an individual as to external circumstances. The acceptance increased but the participants were less likely to accept people with mental disorders as family members or somebody responsible for their children. The results showed that younger people who have more knowledge, experience and perceive mental disorders as unstable and beyond control express more positive atittudes toward people with mental disorders. Greater levels of social acceptance were expressed by people with positive atittudes, male and younger participants