COMPARATIVE ANALYSIS OF FINANCING HIGHER EDUCATION IN CROATIA AND SEVERAL COUNTRIES IN EU

Općeprihvaćeno je mišljenje da visoko obrazovanje, iako nedostupno svima, ima brojne pozitivne socijalne i ekonomske učinke na društvo u cjelini: potiče ekonomski rast i smanjuje nezaposlenost, povećava produktivnost domaće proizvodnje i konkurentnost, pridonosi ravnopravnosti spolova, vjera i rasa, demokraciji i multikulturalnosti. Međutim i danas se postavlja pitanje treba i ono biti financirano iz državnog proračuna i ako da, u kojoj mjeri. Prateći razvoj sustava obrazovanja u svijetu, a posebice u zemljama Europske Unije, i Hrvatska radi na reformama sustava visokog obrazovanja kao dijela sveobuhvatne obrazovne reforme. Nakon pristupanja Hrvatske EU zajednici, posvećuje se sve više pažnje na reformama zakonodavstva i institucija visokog obrazovanja. Usvojen je niz pravilnika koji uređuju područje visokog obrazovanja, popt osnivanja visokih učilišta, mjerila te kriterija za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti visokih učilišta. Na temelju provedene analize možemo zaključiti kako su sustavi financiranja visokog obrazovanja jedinstveni za svaku zemlju: postoje mnoge sličnosti poput načina funkcioniranja, modelima proračuna, no isto tako i različitosti poput sustava školarina i samih reformi koje čine svaki sustav specifičnim. U pogledu javnog financiranja, ovdje prednjači Švedska, koja visoko obrazovanje financira 90% iz državnog proračuna i u njoj ne postoje školarine. Njemačka je dugi niz godina imala specifičan sustav financiranja po saveznim pokrajinama, međutim nedavno je i ona preuzela model cjelovitog proračuna