Sindrom sagorijevanja u odgojiteljskog profesiji

Zbog sve veće potrebe za institucionaliziranim oblikom ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kvaliteta ustanova postaje imperativ. Odgoj i obrazovanje, unutar ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja ne može dostići određenu kvalitetu bez socio-pedagoške dimenzije ustanove. Socio-pedagošku dimenziju ustanove kreira cjelokupno ozračje ustanove za čije je tijek odgovoran odgojitelj. Kvaliteta ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja ovisi o profesionalnom razvoju, kompetencijama i stilu ponašanja (pozitivnih i negativnih) odgojitelja. Kako bi odgojitelj mogao nastaviti tijek profesionalnog razvoja te pritom održa ti kvalitetu unutar ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja on mora negativna ponašanja na vrijeme prepoznati te ih shvatiti ozbiljno. Negativna ponašanja i stres mogu dovesti do sindroma kojeg valja shvatiti krajnje ozbiljno. Sindrom sagorijevanja u odgojiteljskoj profesiji očituje se kroz tri dimenzije u kojima se odgojitelj osjeća emocionalno iscrpljeno, depersonalizirano te ima smanjen osjećaj osobnog postignuća. Navedeno vodi ponašanjima u kojima odgojitelj postaje štetan i za sebe i za djecu u ustanovi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Kako bi se spriječili uzroci i posljedice sindroma sagorijevanja odgojitelja važna je rana intervencija i prevencija. U svrhu navedenog provedeno je online istraživanje u kojem je sudjelovalo 456 odgojitelja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja iz cijele Hrvatske. Istraživanjem se željelo utvrditi kako dob, staž i razina obrazovanj a utječu na pojavu/jačinu sindroma sagorijevanja kod odgojitelja te postoje li indikatori stupnja sagorijevanja odgojitelja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u Republici Hrvatskoj. U istraživanju je korištena Skala profesionalnog sagorijevanja (MBI-NLES, Schaufeli, Daamen i Van Mierlo, 1994., razvijena prema MBI – ES, Maslach i Jackson, 1986.). Analizirani rezultati pokazuju da su osobne karakteristike pojedinca (biografske značajke) i njihova procjena povezane sa sva tri aspekta profesionalnog sagorijevanja: emocionalna iscrpljenost, depersonalizacija i osobno postignuće .Institutionalization of early childhood educ ation has increased the importance of quality issues. Education and care in the kindergarten cannot be achieved without social education in the institution. Social dimension of the institution creates the overall atmosphere of the institution. All of these are preschool teachers’ responsibilities. The quality of the kindergarten depends on teachers' professional development, competence and behavioural style (positive and negative). Preschool teachers have the obligation of continuous professional developmen t. In order to achieve quality within the institution it is presumed that teachers need to recognize and understand their negative behaviour. Negative behaviour and stress can lead to a burnout syndrome which should be taken very seriously. Burnout syndrome appears in three dimensions in which the preschool teacher feels emotionally exhausted, depersonalized and has a reduced sense of personal accomplishment. These dimensions lead to behaviours that are harmful for the wellbeing of the preschool teacher and children. With early intervention and prevention, the causes of burnout syndrome can be avoided. Empirical research was conducted on 456 preschool teachers from all over the country of Croatia. The aim of the research was to determine how age, years of service and level of education affect the occurrence/intensity of burnout syndrome and whether there are indicators of the degree of burnout that may appear with Croatian preschool teachers. In this study we used a scale for measuring burnout (MBI-NL-ES, Schaufeli, Daamen and Van Mierlo, in 1994, developed according to MBI - ES, Maslach and Jackson, 1986). The analyzed results showed that the personal characteristics of the individual (biographical features) and their assessment may cause burnout that can be observed in the three dimensions of burnout: emotional exhaustion, depersonalization and personal accomplishment