Propitivanje motivike i simbolike fantastičnog i apokaliptičnog prvenstveno se oslanja na teorijsku građu kojom su determinirana značenja i porijeklo termina. Teorijska građa nužno je sredstvo pri definiranju i imenovanju diskurzivnih osobina interpretiranih djela. Interpretacijsko-analitičkim pristupom novozavjetnim apokaliptičnim spisima, odnosno Ivanovoj i Pavlovoj apokalipsi, knjizi Otkrivenja, Vetranovićevoj renesansno-apokaliptičnoj poemi Pjesanca suda napokonjega te fantastičarskim romanesknim ostvarajima Koraljna vrata Pavla Pavličića, Sanatorij i Snijeg u Heildelbergu Gorana Tribusona, Država Božja 2053 i Astaroth Ive Brešana dobiva se detaljan uvid u njihovu strukturu, kompozicijski ustroj, tematsko-motivski sloj i stil. Tematsko-...