Emotional intelligence among nurses and efficacy in communication

Cilj istraživanja: Cilj ovog istraživanja je procijeniti razinu emocionalne inteligencije medicinskih sestara/tehničara zaposlenih u KBC-u Osijek te načine i uspješnost svakodnevne komunikacije. Također, cilj je utvrditi postoje li značajne razlike među ispitanicima u odnosu na dob, spol, razinu obrazovanja te duljinu radnog staža. Ustroj studije: Presječno istraživanje. Ispitanici i metode: Ispitanici u ovom istraživanju su medicinske sestre i tehničari zaposleni u KBC-u Osijek. U ispitivanje je uključeno 65 zaposlenika Klinike za kirurgiju i Klinike za psihijatriju. U ovom istraživanju je korišten anonimni upitnik čiji prvi dio čine opći podaci: dob, spol, razina obrazovanja te duljina radnog staža. Drugi dio sastoji se od "Upitnika emocionalne kompetentnosti" (UEK – 45) autora Vladimira Takšića, a posljednji dio čini "Upitnik interpersonalnih komunikacijskih vještina" (Learning Dynimics 2002). Rezultati: Većinu ispitanika čine osobe ženskog spola - 86,15 %, dok je 13,85 % osoba muškog spola. U ovom istraživanju sudjelovale su osobe od 20 do 62 godine starosti, a najviše je mlađih osoba. U skladu s tim, uključeno je najviše osoba s najmanje godina radnog staža. Ispitanici se najbolje snalaze u sposobnosti upravljanja emocijama. Žene su za subskalu Izražavanje i imenovanje emocija postigle značajno bolji rezultat. Analizom odgovora na "Upitnik interpersonalnih komunikacijskih vještina" u odnosu na demografska obilježja ispitanika, uočeno je kako u ovome istraživanju nisu pronađene statistički značajne razlike prema kategorijama, niti povezanosti odgovora s dobi i duljinom staža. Granične statistički značajne vrijednosti vidljive su u subskali Davanje i dobivanje povratnih informacija prema spolu. Ženske osobe su uspješnije na tom području. Zaključak: Analizom odgovora ispitanika utvrđeno je kako se ispitanici najbolje snalaze u upravljanju emocijama, a najlošije u izražavanju i imenovanju emocija. Također, utvrđeno je kako se žene bolje snalaze u izražavanju i imenovanju emocija. Nema povezanosti uspješnosti u komunikaciji s dobi, razinom obrazovanja i duljinom radnog staža. Međutim, utvrđeno je kako su žene uspješnije u davanju i dobivanju povratnih informacija tijekom komunikacije.Emotional intelligence and communication efficiency of nurses Study aim: The aim of this study is to evaluate the level of emotional intelligence of nurses/technicians employed at KBC Osijek and the forms of their everyday communication as well as how successful it is. Moreover, the aim is to determine whether there are significant differences among respondents in relation to age, gender, level of education and length of service. Structure of the study: Cross-sectional research. Participants and methods: Participants in this study are nurses and technicians employed at KBC Osijek. The study involved 65 employees of the Surgery Clinic and the Psychiatric Clinic. An anonymous questionnaire was used to conduct the research, the first part of which is general data such as age, gender, level of education and length of service. The second part consists of the Emotional Competence Questionnaire by Vladimir Takšić (UEK – 45), and the last part consists of the Interpersonal Communication Skills Questionnaire (Learning Dynamics 2002). Results: Most of the participants are women – 86,15 %, while 13,85 % is men. People from 20 to 62 years of age have participated in this study, and most of them are young people. Accordingly, the highest number of persons included are those with the least years of service. The participants have shown the best skills in managing their emotions. Women have achieved a significantly better result in the sub-scale Expressing and naming emotions. By analysing the answers to the Interpersonal Communication Skills Questionnaire in relation to the demographic data of the participants, no statistically significant differences were found in the study, nor the correlation of the response to the age and length of service. A statistically significant limit value can be seen in relation to gender in the sub-scale Giving and receiving feedback. Women are more successful in this area. Conclusion: Analysis of the participants’ responses found that they are best able to manage emotions, and worst in expressing and naming emotions. It has also been found that women are better at expressing and naming emotions. There is no correlation between success in communicating and age, level of education, and length of service. However, it has been found that women are more successful in giving and receiving feedback during communication