Why are(n't) you delaying your work? The relationship between boredom, work engagement and procrastination at the workplace

Cilj je ovog istraživanja bio ispitati stupanj povezanosti i doprinos dosade i radne angažiranosti objašnjenju prokrastinacije na radnom mjestu. Osim toga, ovim se istraživanjem nastojala provjeriti faktorska struktura Upitnika prokrastinacije na radnom mjestu. U istraživanju je sudjelovalo 168 zaposlenika iz četiri hrvatske organizacije, a korišteni su novokreirani Sociodemografski upitnik, Upitnik dosade na radnom mjestu, Upitnik radne angažiranosti i Upitnik prokrastinacije na radnom mjestu. Rezultati provedene eksploratorne faktorske analize potvrdili su dvofaktorsku strukturu Upitnika prokrastinacije na radnom mjestu (prokrastinacija na poslu i prokrastinacija putem moderne tehnologije). Rezultati provedenih hijerarhijskih regresijskih analiza upućuju na to da velik broj varijabli značajno doprinosi prokrastinaciji na radnom mjestu. Kad je riječ o prokrastinaciji na poslu, radna angažiranost i dosada pokazali su se značajnim pozitivnim prediktorima pri čemu se dosada pokazala snažnijim prediktorom. Dakle, radno angažiraniji zaposlenici i zaposlenici koji se dosađuju na poslu skloniji su prokrastinirati na poslu. Kad je riječ o prokrastinaciji putem moderne tehnologije, kontrolna varijabla koja provjerava razinu obrazovanja nalazi se na granici značajnosti, kontrolna varijabla koja provjerava postojanje profila na društvenim mrežama pokazala se značajnim negativnim prediktorom, a kontrolne varijable koje provjeravaju pristup internetu na radnom mjestu te uređaj za pristupanje internetu na radnom mjestu značajnim pozitivnim prediktorima. Osim toga, značajan je pozitivan prediktor prokrastinacije putem moderne tehnologije i dosada. Dakle, sudionici koji se na radnom mjestu više dosađuju, skloniji su prokrastinirati putem moderne tehnologije.The aim of this study was to determine the relationship between boredom, work engagement, and procrastination in the workplace. Furthermore, this study intended to validate the factor structure of the Procrastination at Work Scale. 168 employees from four Croatian organizations participated in the research. They filled out newly created Sociodemographic Questionnaire, The Dutch Boredom Scale, Utrecht Work Engagement Scale – 9 and Procrastination at Work Scale. The results of exploratory factor analysis confirmed two-factor structure of Procrastination at Work Scale (soldiering and cyberslacking). The results of hierarchical regression analyses suggest that multiple variables affect procrastination at work. First, work engagement and boredom appear to be strong positive predictors of soldiering, with boredom being a stronger predictor, therefore, concluding that work engaged and bored employees more often procrastinate at work. Second, education is on the borderlines of significance, social network profiles are significant negative predictor, while internet access in the workplace and device for accessing internet in the workplace showed to be significant positive predictors of cyberslacking. Furthermore, boredom appeared to be a strong positive predictor of cyberslacking meaning that employees who are bored more often cyberslack in the workplace