Changes in chemical composition of sugar beet pulp during fermentation using fungus Aspergillus niger

Važnost proizvodnje bioetanola iz lignoceluloznog otpada, dostupnog širom svijeta u velikim količinama, intenzivirala je istraživačke aktivnosti usmjerene razvoju novih bioloških metoda za razgradnju lignoceluloznih polimera: celuloze, lignina i hemiceluloze. Mikroorganizmi koji se najčešće, upotrebljavaju u tu svrhu su gljive bijelog truljenja, ali se i druge mikrobne vrste također mogu primijeniti, primjerice plijesni roda Aspergillus. Cilj ovog istraživanja bio je provesti uzgoj plijesni Aspergillus niger u uvjetima fermentacije na čvrstim nosačima, koristeći lignocelulozni otpad - repine rezance, kao supstrat te istražiti promjene sastava supstrata tijekom fermentacije s naglaskom na razgradnju lignoceluloznih polimera. Uzgoj A. nigera u repinim rezancima kao čvrstom nosaču i supstratu proveden je u laboratorijskim staklenkama pri 27 °C u trajanju od 30 dana. U početnom uzorku repinih rezanaca, kao i u uzorcima prikupljenima tijekom fermentacije određen je kemijski sastav kako slijedi: udjeli ekstraktivnih tvari, pepela, dušika, celuloze, lignina i pentozana, te gubitak na masi lignoceluloznog materijala po završetku fermentacije. Gubitak na masi lignoceluloznog materijala (29,33 %), kao i povećanje ekstraktivnih tvari(190,16 %), pepela(76 %) i dušika(73,73 %), ukazuju na intenzivan rast i aktivnost radnog mikroorganizma. Tijekom ovog istraživanja plijesan A. niger uspješno je razgradila lignin (49 %) i pentozane (75,18 %), dok je celuloza ostala netaknuta, vjerojatno zbog nedostatka celulolitičke aktivnost pri primijenjenim uvjetima uzgoja.The importance of bioethanol production from worldwide abundant lignocellulose waste materials leads to increased research activities aimed for establishing biological methods for degradation of lignocellulose polymers: cellulose, lignin and hemicellulose. Microorganisms most often used for this purpose are white-rot fungi, but other fungal species such as those from Aspegillus genera can also be employed. The aim of this study was to perform solid-state fermenation of Aspergillus niger using lignocellulosic waste material, i.e. sugar beet pulp as a substrate and to investgate the substrate compositional changes during fermentation with emphasis on lignocellulosic polymers degradation. A. niger was cultivated under solid-state conditions using sugar beet pulp as a substrate in laboratory jars at 27 ºC for 30 days. The chemical composition of samples collected before and after fermentation was analysed, i.e. substrate weight loss, the contents of total extractives, ash, nitrogen, cellulose, lignin and pentosans. The results of substrate weight loss (29,33 %), as well as the increase in total extractives (190,16 %), ash (76 %) and nitrogen (73,73 %) indicated the intensive microbial growth and activity. During this experiment A. niger successfully degraded lignin (49 %) and pentosans (75,18 %), while cellulose was left untouched, probably due to the lack of cellulolytic activity under the applied cultivation conditions