Arhetip - od dječjeg izraza do visoke umjetnosti

Mislilo se da su najstarije likovno stvaralaštvo je upravo špiljsko slikarstvo, staro oko 35 000 godina, iako nam je teško zamisliti ali čovjek se likovno izražavao i prije toga, za to su dokaz slike na zidovima špilja i u Arnhem Landu, pokrajini u sjevernoj Australiji. Ono što je interesantno jeste da su se prikazi pojavljivali i mnogo vremena kasnije, slični su prikazi otkriveni u Africi, naslikali su ih pripadnici plemena San (poznatiji kao Bušmani). Aboridžini su slikali po zidovima špilja, korama drveća, kamenju itd. Ono što je zanimljivo, oni to ĉine i danas. Slike koje su se pojavljivale u špilji Altamira nije bilo moguće povezati sa ljudima koji su te slike i naslikali. Samim tim što paleolitski čovjek nije bio u mogućnosti vidjeti niti se susresti s geometrijskim oblicima a opet je iste prikazivao. Nakon viševremenskog istraživanja odgovor je glasio da poveznica između prapovijesnog špiljskog slikarstva i slika sa južnoafriĉkih stijena leži u sličnostima spiritualnih iskustava, a to je stoga što u ljudskom mozgu postoje vizualni obrasci koji su po Williamsu nepromijenjeni kroz ĉitav kontinuitet ljudske povijesti. Između Aboridžina i slika na zidovima špilje u Australiji stoji neprekinuti stvaralački kontinuitet i simboličke slike koji su se u njihovom narodu zadržale tisućama godina. Dijete od svoje najranije životne dobi pokazuje sklonost za igru, pomoću koje i istraţuje svijet oko sebe, svim svojim osjetilima. Groezinger (1978) pojedino likovno izraţavanje kod djece u njihovoj najranijoj fazi naziva određenim pojmovima kao što su: „praklupko“, „prakriž“, „spirala sa težištem“, „cik- cak“ te ne pripisuje naĉin djetetova izraţavanja motorici, već njegovoj nutrini koja bi se u tom smislu mogla tumačiti kao izraz kolektivnog nesvjesnog, odnosno arhetipskog (Grgurić-Jakubin,1996:35). Prouĉavajući djela umjetnika kao što su Jacson Pollock, Jean Dubuffet, Susan Rothenberg i ostale shvatila sam da nihov spontani i podsvijesni način stvaranja označava njihovo postojanje, skrivene želje, fantazije. Umjetnici su prikazivali svoj temperament, tugu, bijes ili sreću, nekakvo psihičko stanje. Kolektivno nesvjesno i arhetipskie predodžbe kao osnovna nit i nepromijenjeni oblik iskonski su i urođeni stvaraju poveznicu u likovnom stvaralaštvu unatoč vremenskim i prostornim razlikama