Psychosocial Factors in Treatment of Patients with Schizophrenia and Achieved Quality of Life

UVOD: Psihosocijalni su čimbenici važan aspekt shizofrenije i u smislu psihopatološke ranjivosti i u smislu njihovih rezultata na funkcionalnome planu. Učinci liječenja u mnogome ovise upravo o brojnim psihosocijalnim čimbenicima, a s druge se strane njihova važnost odražava na kvalitetu života oboljelih. CILJ: Cilj je istraživanja ispitati u kojoj su mjeri psihosocijalne varijable (demografske varijable, dužina bolesti, broj hospitalizacija, vrste terapije, kognitivne sposobnosti, emocionalna kompetencija, samoefikasnost, percipirani izvor kontrole zdravlja, strategije suočavanja sa stresnim situacijama) povezane s terapijskim učinkom (remisija) i terapijskim ishodom (mjera procjene kvalitete života). ISPITANICI I METODE: U istraživanje je uključeno 102 osobe s dijagnozom shizofrenije (prema kriterijima MKB 10 i DSM-V), liječene na Klinici za psihijatriju KBC-a Osijek u razdoblju od lipnja 2017. do lipnja 2018. Sudionici su, sukladno kriterijima remisije, podijeljeni u dvije skupine: remitirani (38,2 %) i neremitirani (61,8 %). Klinički su ih procjenjivali psihijatri, dok je psihosocijalne čimbenike procjenjivao klinički psiholog. Primijenjeni su sljedeći instrumenti: prigodni upitnik o demografskim i kliničkim karakteristikama, PANSS za procjenu izraženosti simptoma, KNT za inteligenciju, AVLT za verbalno pamćenje i d2 za mjeru koncentracije. Emocionalna je kompetentnost procjenjivana UEK-45 upitnikom, samoefikasnost SOS upitnikom, strategije suočavanja CISS upitnikom, a percipirani izvor kontrole zdravlja ZLK-90 upitnikom. Za procjenu KŽ korišten je KVŽ-90 upitnik. REZULTATI: Remitirani sudionici postižu bolje rezultate verbalnog pamćenja i koncentracije. Značajno veći broj neremitiranih sudionika ispodprosječne je inteligencije. Neremitirani se u većoj mjeri koriste strategijama izbjegavanja i distrakcije, prilikom prijema u bolnicu postižu veće ukupne rezultate PANSS-a, kao i veći rezultat na skali negativnih simptoma. Prilikom otpusta kod neremitiranih je sudionika prisutna značajno veća izraženost svih simptoma. Kvaliteta života značajno je povezana s nekim psihosocijalnim čimbenicima kod obiju skupina sudionika. U skupini remitiranih sudionika, kvaliteta života i njezina područja pozitivno su povezani s upravljanjem emocijama, samoefikasnošću, aktivnim radnim statusom, ekonomskom neovisnošću, a negativno povezane s vanjskim izvorom kontrole zdravlja (utjecajem sudbine), ukupnim rezultatom PANSS-a i izraženošću opće psihopatologije pri otpustu. U skupini neremitiranih sudionika kvaliteta života i njezina područja povezana su s boljom koncentracijom, ukupnom emocionalnom kompetentnošću i njezinim područjima, samoefikasnošću, strategijama usmjerenim na zadatak, socijalnom diverzijom i bračnim statusom. Značajni prediktori kvalitete života kod oboljelih od shizofrenije strategije su suočavanja (usmjerenost na zadatak, diverzija i distrakcija), ali uz medijacijsku ulogu emocionalne kompetencije. Čimbenici koji značajno doprinose razlikovanju remitiranih i neremitiranih sudionika rezultati su pozitivne i negativne skale PANSS-a prilikom otpusta, ukupno pamćenje i mjera koncentracije te samoefikasnost i izbjegavanje. ZAKLJUČAK: Terapijski učinak i ishod liječenja kod oboljelih od shizofrenije povezani su s nekim psihosocijalnim čimbenicima. Složenost odnosa između čimbenika otvara mogućnosti novih područja istraživanja te naglašava značaj multidisciplinarnosti u pristupu terapijskih pristupa i metoda.INTRODUCTION: Psychosocial factors are an important aspect of schizophrenia, both in terms of psychopathological vulnerability and in terms of their results with regard to patients’functional capacity. Treatment effectiveness is influenced by a number of psychosocial factors and their importance is also reflected in one’s quality of life. AIM OF THE RESEARCH: The aim of this research is to examine the extent to which psychosocial factors (sociodemographic variables, duration of illness, number of hospitalizations, type of therapy, cognitive functions, emotional competence, self-efficacy, locus of health control, coping strategies) are related to therapeutic effectiveness (remission) and outcome (quality of life). PARTICIPANTS AND METHODS: The research included 102 patients with ICD-10 and DSM-V diagnosis of schizophrenia, hospitalized at the Department of Psychiatry of the University Hospital Centre Osijek between June 2017 and June 2018. The patients were divided in two groups according to remission criteria: remitted (38.2 %) and non-remitted (61.8 %). The assessment of clinical factors was done by a psychiatrist, and assessment of psychosocial factors by a clinical psychologist. The battery of instruments used for assessment included the following: clinical and sociodemographic status questionnaire designed for research purposes, PANSS Positive and Negative Syndrome Scale, KNT-test for intelligence measuring, AVLT-test for verbal memory assessment and d2 test of attention. Emotional competence was estimated by the UEK-45 questionnaire, self-efficacy by the SOS questionnaire, coping strategies by the CISS questionnaire and the locus of health control by the ZLK-90 questionnaire. Quality of life was estimated bythe KVŽ-90 questionnaire. RESULTS: Remitted participants achieved higher scores in verbal memory and concentration. Significantly larger number of non-remitted participants have below average intelligence. Non-remitted participants used avoidance and distraction strategies more frequently, they had higher PANSS total scores and higher scores on the Negative Syndrome Scale. At discharge, all the PANSS-measured symptoms were significantly more pronounced in the non-remitted participants. Quality of life notably correlated with certain psychosocial factors in both groups of participants. In the group of remitted participants, the quality of life and its domains correlated positively with the ability to govern emotions, self-efficacy, being employed and financial independence, while they correlated negatively with the external locus of health control (influence of fate), PANSS total score and high score on the General Psychopathology Scale at discharge. In the group of non-remitted participants, the quality of life and its domains correlated with better ability to concentrate, total emotional competence and its domains, self-efficacy, task-oriented strategies, social diversion and marital status. Coping strategies (task-oriented coping, social diversion and distraction) are significant predictors of schizophrenia patients’ quality of life, but with the mediating effect of emotional competence. Factors that significantly contribute to discriminating between the two groups are the scores achieved on the PANSS Positive and Negative Scale at discharge, verbal memory and concentration, self-efficacy and avoidance-oriented coping. CONCLUSION: Therapeutic effectiveness and outcomes in patients with schizophrenia correlate with certain psychosocial factors. Complexity of relationship between those factors opens up an array of possibilities for further research and emphasizes the significance of multidisciplinarity in planning therapeutic approaches and methods