THE POPULATION OF GRADAC PARISH 1709-1918

U ovom radu donesen je prikaz povijesno-demografskog istraživanja stanovništva župe Gradac u jugoistočnoj Hercegovini u razdoblju od 1709. do 1918. godine. Kao glavno istraživačko vrelo korištene su matične knjige i knjige stanja duša župe Gradac, a uz njih su korišteni popisi stanovništva, biskupski izvještaji i ostala vrela koja su pružala informacije o tamošnjem stanovništvu. Na samom početku donesen je povijesni okvir s posebnim osvrtom na crkveno stanje, odnosno administrativni ustroj župe kao osnovne jedinice istraživanja. Glavni dio rada predstavlja analiza podataka dobivenih analitičkom i statističkom metodom. Dobiveni podaci omogućili su stvaranje slike o kretanju stanovnika kroz povijest, prirodnom kretanju stanovništva, kao i sezonskoj distribuciji slučajeva rođenja, vjenčanja i smrti. Pomoću njih prikazan je odnos raznih političkih, društvenih i gospodarskih čimbenika na demografsku sliku župe. Analizom podataka iz knjiga stanja duša napravljena je rekonstrukcija dobno-spolne, obiteljske i vjerske strukture župe u pojedinim razdobljima. Istraživanje migracija kao dominantnog procesa na području župe pokazalo je glavne uzroke odlaska u iseljeništvo, ali i osnovne smjerove kretanja, te sam intenzitet tog procesa.This paper presents an overview of a demographic history research of the population living in the parish of Gradac, situated in the southeastern Herzegovina, from 1709 to 1918. The research is primarily based on parish registers and books of Status animarum, including census data, bishops' reports and other records that give us information about the population of the area. First, a historical background of the parish is provided, with special emphasis on its administrative organization. The central part of the paper is focused on the analysis of the data obtained with the analytical and statistical methods. These data help to explain population movements that took place throughout history, natural population growth as well as seasonal distribution of births, deaths and marriages. They show the effects of various political, social and economic factors on the demographic situation of the parish. The analysis of the Status animarum books allows the reconstruction of age-gender and family structure along with marital status in certain periods of history. The research of migrations, another significant feature of this area, brings to light the main reasons for emigration, its dominant directions and intensity