Bioethical, legislative and organisational preconditions for the implementation of contemporary hospice movement trends in the Croatian Health Service

Cilj istraživanja: Ustanoviti stupanj zadovoljstva građana RH u pogledu sadašnje organiziranosti zdravstvenog sustava u svojem gradu u pružanju adekvatne skrbi za terminalno oboljele pacijente. Utvrditi potrebu građana RH za pružanjem palijativne skrbi, kao i za izgradnjom hospicija u njihovom gradu. Utvrditi postotak i profil osoblja koji bi uz zdravstveno osoblje djelovali u interdisciplinarnom timu za pružanje palijativne skrbi, s posebnim osvrtom na bioetičara. Ustanoviti na temelju procjene iz radnog iskustva zdravstvenih djelatnika, koji postotak pacijenata treba usluge palijativne skrbi, odnosno mora biti zbrinuto u hospicijima. Na temelju stavova građana RH zdravstvenog i ne-zdravstvenog profila utvrditi procjenu odgovornosti države, županije, lokale uprave (grada) za organiziranjem palijativne skrbi odnosno izgradnjom hospicija. Utvrditi potrebu za stručno organiziranom edukacijom javnosti (dobrovoljaca) o palijativnoj skrbi. Utvrditi potrebu za trajnom stručnom edukacijom zdravstvenih djelatnika o palijativnoj/hospicijskoj skrbi, te propisivanjem (sub)specijalizacije iz palijativne medicine Ispitanici i metode: Ispitivanje se provelo putem dvije anonimne ankete. Jedna anketa bila je namijenjena anketiranju građana 7 ispitanih gradova Republike Hrvatske ne zdravstvenog profila, ukupno njih 1564, dok je druga anketa imala za cilj ispitati stavove zdravstvenih djelatnika 7 ispitanih gradova Republike Hrvatske, njih 789. Uvodni dio ankete sadrži informaciju o anonimnosti ankete te o razlogu njezine provedbe (u svrhu izrade doktorske disertacije). Slijedi dio ankete koji sadrži sociodemografske podatke o spolu, starosnoj dobi, stupnju obrazovanja, zaposlenosti, broju generacija koje žive u istom domaćinstvu ispitanika u anketi za građane ne zdravstvenog profila te godine staža u zdravstvenoj djelatnosti u anketi za zdravstvene djelatnike. O svakoj od izjava ispitanici iskazuju svoj stav pomoću Likertove skale procjene stavova sastavljene od pet stupnjeva: 1. u potpunosti se ne slažem, 2. uglavnom se ne slažem, 3. ne znam, nemam stav, 4. uglavnom se slažem, 5. u potpunosti se slažem. Dobiveni podatci analizirani su adekvatnim statističkim metodama ovisno o vrsti podataka. Podatci dobiveni ovim istraživanjem prikazani su apsolutnim i relativnim frekvencijama. Za varijablu dob korišten je medijan kao mjera centralne tendencije. Normalnost raspodjele rezultata za svaku varijablu provjerene su Kolmogorov- Smirnov testom. Za utvrđivanje razlika između varijabli korišten je Kruskall-Wallis test, dok je kao post-hoc test korišten Mann-Whitney test. Za utvđivanje razlika između stavova korišten je hi-kvadrat test. Razina značajnosti određena je na P