Phonology and morphology of the Kajkavian Speeches of Eastern Gorski kotar

U dosadašnjim se dijalektološkim radovima goranski dijalekt kajkavskoga narječja dijelio na dva dijela poddijalekta – zapadni i istočni. Istočni se poddijalekt vokalizmom i akcentuacijom dalje najčešće uspoređivao s govorima ozaljskoga tipa koji su dijelom prigorskoga dijalekta kajkavskoga narječja. Za potrebe rada Fonologija i morfologija istočnogoranskih kajkavskih govora istraženi su svi punktovi koji su u prijašnjim istraživanjima determinirani pripadnošću istočnogoranskome poddijalektu. To su punktovi: Lukovdol, Gorenci, Dolenci, Podvučnik, Rtić, Draga Lukovdolska, Nadvučnik, Vučnik, Severin na Kupi, Močile, Klanac, Damalj, Plešivica, Rim, Liplje, Mali Jadrč, Veliki Jadrč, Osojnik i Smišljak. Nakon preliminarnoga istraživanja osnovnih fonoloških i morfoloških osobina utvrđeno je da se svi nabrojeni govori mogu podijeliti u tri skupine, a kao njihovi reprezentanti odabrani su govori Osojnika, Smišljaka i Lukovdola. Fonološki opisi ovih triju govora pokazali su da se akcentuacijom najviše izdvaja govor Osojnika u kojem je opserviran visok stupanj pomaka siline: na ultimi ne može stajati ni dugi ni kratki naglasak, a kratki se naglasak pomiče i s medijalnoga sloga. U preostalim dvama govorima ultima može biti naglašena dugim naglaskom, a kratki se naglasak s medijalnoga sloga uglavnom ne pomiče. U svima govorima utrnuta je opreka po intonaciji, a u nenaglašenim slogovima i kvantitativna opreka. Metatonijski je cirkumfleks u svima govorima u dijelu primjera dao dugi naglasak, a u dijelu primjera nije se ni razvio. Kratki naglasak koji stoji na mjestu metatonijskoga cirkumfleksa u medijalnom slogu u mjesnom se govoru Osojnika također pomiče na prethodni slog. U mjesnim govorima Smišljaka i Lukovdola potvrđeno je i progresivno pomicanje primarnih cirkumfleksa na zatvorenu ultimu. U vokalskome pogledu prva su dva govora ujednačena, dok se treći (Lukovdol) razlikuje inventarom nenaglašenih vokala. Osim toga, u mjesnim govorima Osojnika i Smišljaka koristi se upitno-odnosna zamjenica kˈaj, a u mjesnome govoru Lukovdola zamjenica kˈe. Na morfološkoj su razini mjesni govori Osojnika i Smišljaka također ujednačeni, dok se mjesni govor Lukovdola razlikuje očuvanjem opreke po palatalnosti u gramatičkim morfemima u Ijd., Gmn. i Dmn. imenica a-vrste. U tom je idiomu potvrđen i inovativni morfem -ima. 298 Fonološka i morfološka analiza ovih govora pokazala je u konačnici da je istočnogoranski prostor ispresijecan s nekoliko izoglosa i da se time dijeli u tri skupine govora: jugoistočnu (govori oko Osojnika), središnju (govori oko Smišljaka) i sjeverozapadnu (govori oko Lukovdola). Osim toga, osviještena je potreba za revidiranjem uobičajenih poimanja nekih osobina koje su pripajane isključivo jednome narječju, budući da su u svima analiziranim istočnogoranskim govorima, a ponajviše u govoru Osojnika, potvrđene brojne značajke koje se danas pronalaze u govorima svih triju narječja.In previous dialectological articles Kajkavian dialect which is spoken in Gorski kotar has been divided into two parts: western and eastern. In most cases the eastern subdialect has been compared with the speeches in Ozalj area, especially in context of accentuation and vocalism. In doctoral thesis Phonology and morphology of the Kajkavian Speeches of Eastern Gorski kotar it has been researched 19 local speeches which in previous dialectological articles have been specified like parts of eastern subdialect of goranski dialect: Lukovdol, Gorenci, Dolenci, Podvučnik, Rtić, Draga Lukovdolska, Nadvučnik, Vučnik, Severin na Kupi, Močile, Klanac, Damalj, Plešivica, Rim, Liplje, Mali Jadrč, Veliki Jadrč, Osojnik i Smišljak. Preliminary research of the most important phonological and morphological characteristcs showed that all these local speeches can be divided into three groups. Local speeches of Osojnik, Smišljak and Lukovdol have been then choosed like representative. Phonological descriptions of these three vernaculars showed that local speech of Osojnik in accentuation shows the biggest difference from the remaining analyzed speeches. In this speech are deduced many accent retractions: at the last syllable there isn't any accent, neither short neither long. Short accent also usually can't stay at medial syllable. In local speeches of Smišljak and Lukovdol long accent can stay at the last syllable, also the short accent at medial syllable. The accent inventory of prosodems is the same in all the vernaculars − relevant is the position of the stress and its quantity. The unstressed lengthenings in the entire subdialect have disappeared. Metatonic circumflex in all speeches in some examples reflected like long accent, and in some examples metathony didn't conducted. The short reflex of metatonic circumflex in local speech of Osojnik also shift at first syllable. In local speeches of Smišljak and Lukovdol there are some examples of progresive shift of primary circumflex. In vocalism local speeches of Osojnik and Smišljak are the same. Local speech of Lukovdol from them is different in unstressed vocalism. Also, in this speech there is in use pronoun kˈe, and in other two speeches there is in use pronoun kˈaj. In morphology local speeches of Smišljak and Osojnik are also very similar (almost the same). Local speech of Lukovdol is different in several segments: there is saved origin 300 distinction between two old main declensions, palatal and non-palatal. Also, in invetory of gramatical morphems in this speech there is registered new morphem -ima. Phonological and morphological analysis of these speeches showed that area of the east Gorski kotar in dialectological sense is intertwined by many isoglosses. Result of this is area partition at three groups of speeches: southeastern (speeches around Osojnik), central (speeches around Smišljak) and northwestern (speeches around Lukovdol). Besides, in this thesis there is noticed that there is need for revision of some traditional comprehensions about some characteristcs which usually were joined only to one group of dialect, because in all analyzed local speeches of the eastern Gorski kotar (especially in local speech of Osojnik) were confirmed many characteristics which today exist in local speeches of all three groups of dialects