IMPORTANCE OF CHANGE MANAGEMENT IN HIGHER EDUCATION IN THE DEVELOPMENT OF COMPARATIVE ADVANTAGES OF THE UNIVERSITY

Uslijed procesa globalizacije koji je zahvatio čitav svijet, sveučilišta su suočena s novim izazovima. Kako bi opstali i dalje se razvijali, pojedine sastavnice sveučilišta te sveučilišta u cjelini moraju postati dio globalne obrazovne mreže 21. stoljeća. Sveučilišta i sve njihove sastavnice moraju biti spremne pratiti i upravljati svim promjenama koje ih, kao sastavne dijelove društva u kojem djeluju, mogu zahvatiti. Spomenuti izazovi s kojima se danas suočavaju sva sveučilišta u svijetu posebno su veliki za gospodarstva i zemlje u tranziciji kao što je Hrvatska. Stoga je ova doktorska disertacija obradila upravljanje promjenama u visokome obrazovanju kao jedan od ključnih aspekata stvaranja i održavanja komparativnih prednosti sveučilišta, i to na 25 % javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj (Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli). U doktorskoj disertaciji posebno je analiziran utjecaj postojanja planiranja mogućih promjena i hodograma za upravljanje istima u slučaju njihova nastanka u strategijama razvoja pojedinih sastavnica sveučilišta na učinkovitost upravljanja promjenama na sveučilištu, kao i utjecaj organizacijskih i upravljačkih znanja te iskustava kao i vještina rukovođenja članova upravljačkih tijela pojedinih sastavnica sveučilišta na učinkovitost upravljanja promjenama na sastavnicama kao i promjenama na sveučilištu u cjelini. Istraživanje u sklopu ove doktorske disertacije sastojalo se od teorijskoga i empirijskog dijela. Prikupljeni su sekundarni podatci iz svih dostupnih izvora o strategijama razvoja pojedinih sastavnica sveučilišta uključenih u istraživanje, u kojima su analizirani planovi i hodogrami za upravljanje promjenama. Prikupljanje primarnih podataka empirijskoga dijela doktorske disertacije trajalo je od 15. lipnja do 15. rujna 2015. godine, a provedeno je pomoću adaptiranoga upitnika čiji su autori E. Cameroon i M. Green te je namijenjen samoprocjeni razvijenosti i utvrđivanju dominantne rukovodeće uloge koje u svome radu prakticiraju članovi uprava sveučilišnih sastavnica. Distribuirano je ukupno 105 upitnika (za članove svih sastavnica spomenutih sveučilišta), a stopa odgovora u ovom istraživanju iznosila je 76,2 %. Provedeno istraživanje pokazalo je kako ni u jednom od analiziranih strateških razvojnih dokumenata nije postojalo planiranje mogućih promjena u unutarnjim ili vanjskim okolnostima koje utječu na rad visokoobrazovnih institucija te hodogrami za upravljanje istima. Utvrđeno je kako 58,8 % ispitanika svoje vlastite organizacijske i upravljačke sposobnosti ocjenjuju ocjenom 4, što podrazumijeva njihovu vrlo dobru razvijenost, te kako je najučestalija rukovodeća uloga koju isti prakticiraju, uloga tzv. promišljenoga arhitekta. Nadalje je utvrđeno kako je svega 17,5 % ispitanika imalo formalno obrazovanje iz organizacije i upravljanja, a tek 3,8 % njih formalno obrazovanje iz upravljanja promjenama. Naposljetku je utvrđeno kako je svega 36,3 % ispitanika imalo određeno iskustvo iz organizacije i upravljanja stečeno radom na nekoj upravljačkoj dužnosti u nekome drugom segmentu javnoga sektora u Hrvatskoj ili inozemstvu prije stupanja na sadašnju dužnost člana Uprave pojedine sveučilišne sastavnice, dok je tek 16,3 % njih spomenuto iskustvo steklo radom na nekoj upravljačkoj dužnosti u nekome segmentu privatnoga sektora. Zaključno se može reći kako je ova doktorska disertacija ostvarila veliki znanstveni doprinos u predmetnome području koji se ogleda u utvrđivanju važnosti i značenja: razvijenosti vještina rukovođenja upravljačkih tijela sveučilišta na upravljanje promjenama na sveučilištu; upravljanja promjenama na sveučilištu u kontekstu organizacije i upravljanja sveučilištem; pojedinih karakteristika strateških dokumenata sastavnica sveučilišta u kontekstu organizacije i upravljanja sveučilištem te definiranju konkurentskoga potencijala sveučilišta u kontekstu opsega razvijenosti vještina rukovođenja članova njegovih upravljačkih tijela, kao i komparativnih prednosti sveučilišta u kontekstu uključivanja upravljanja promjenama u funkcioniranje te organizacijsku strukturu sveučilišta. Doktorska disertacija donijela je također konkretne preporuke sveučilištima u pogledu uključivanja upravljanja promjenama u njihovu funkcionalnu i organizacijsku strukturu te konkretne preporuke upravljačkim tijelima sveučilišta u pogledu dodatne edukacije iz područja organizacije i upravljanja, upravljanja promjenama te rukovođenja.Due to the process of globalization which is affecting the whole world, universities are faced with new challenges. In order to survive and continue to develop faculties within the university and the university as a whole must become part of a global educational network of the 21st century. Universities and all their constituents (faculties and university departments) must be prepared to monitor and manage all the changes that can affect them as an integral part of the society within they are working. Above mentioned challenges that all universities in the world are facing today are particularly difficult for the economies and countries in transition such as Croatia. Accordingly, this doctoral thesis dealt with the change management in higher education as one of the key aspects of creating and maintaining the comparative advantages of the university, and has included 25 % of public universities in the Republic of Croatia (Josip Juraj Strossmayer University of Osijek and Juraj Dobrila University of Pula). Within the doctoral thesis the following important things have been analyzed: the influence of the existence of the planning of possible changes and workflows for the management of such changes in cases of their occurrence in the strategic developmental documents of university constituents in the context of change management at the university; the impact of organizational and managerial knowledge and experience as well as leadership skills of members of governing bodies of university constituents in the context of the change management effectiveness in these constituents and in the university as a whole. The research part of this doctoral thesis consisted of theoretical and empirical part. The collected secondary data from all available sources dealing with the development strategies of university constituents were analyzed considering the plans and workflows of change management. The collection of the primary data within empirical part of this doctoral thesis took place from 15 June to 15 September 2015. and was carried out using the adapted questionnaires originally authored by E. Cameroon and M. Green, which is intended for self-evaluation of the development level of leadership skills and dominant leadership role used by each particular subject. The 105 questionnaires were distributed (for the members of governing bodies of all university constituents) and the response rate in this study was 76.2 %. The study found that in analyzed strategic development documents there were no plans for possible changes in internal or external circumstances that can affect the operation of higher education institutions and workflows for the management of such changes. It was found that 58.8 % subjects assessed their own organizational and managerial skills with grade 4 which implies their very good development and that the most frequently used leadership role among theme was the role of so called thoughtful architect. It was further found that only 17.5 % of subjects had a formal education in organization and management, and only 3.8% of them had a formal education in change management. Finally, the study found that only 36.3 % of subjects had some experience in the organization and management gained through the work within the governing body of another segment of the public sector in Croatia and abroad before assuming his/her current position as a member of the governing bodies of university constituents, while only 16.3% of them had such experience gained through the work in previously mentioned positions on of the segment within the private sector in Croatia and abroad. In conclusion, it can be said that this doctoral thesis has made major scientific contributions in the scientific area of change management which is reflected in the establishment of the importance and significance of: the development of leadership skills of the governing bodies of university constituents in the context of change management at the university; change management at the university in the context of organization and management of the university; individual characteristics of strategic documents of university constituents in the context of organization and management of the university and the definition of competitive potential of the university in the context of the scope of development of leadership skills of members of its governing bodies and the comparative advantages of university in the context of inclusion of change management in the functional and organizational structure of the university. This doctoral thesis has also given the specific recommendations to the universities regarding the inclusion of change management in their functional and organizational structure as well as specific recommendations to the governing bodies of universities in terms of their further education in the field of organization and management, change management and leadership