Spolne diferencijacije morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti učenika od 11 do 14 godina : doktorska disertacija

Spol je jedan od značajnih čimbenika interindividualne varijabilnosti. Spolni dimorfizam nije izrazit prije puberteta za većinu morfoloških karakteristika, ali s hormonskim promjenama, koje će uvjetovati spolno sazrijevanje, počinju se razvijati različitosti pa time i različita sportska uspješnost. Ovo transverzalno istraživanje ima cilj utvrditi spolne diferencijacije morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti učenika od petog do osmog razreda osnovne škole te utvrditi strukturalne razlike između spolova: 453 dječaka i 567 djevojčica. U kineziologiji istražujemo i bilježimo promjene izazvane rastom i razvojem pa će se ovim istraživanjem na velikom uzorku od 1020 ispitanika, u periodu kad su prisutne snažne promjene izazvane spolnim sazrijevanjem, istražiti razlike morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti učenika te utvrditi značajnost razlika temeljem spola. Za rješavanje postavljenog problema potrebno je definirati i komparirati faktore koji su odgovorni za biomotorički razvoj djece pojedinog spola u periodu od 11. do 14. godine starosti, kao i kvantitativne spolne razlike morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti u odnosu na starosnu dob. Prilikom utvrđivanja aktualnog stanja ispitanika može se ukazati na fenomen biološke akceleracije (sekularni trend), a za valjano utvrđivanje morfološko motoričkog statusa učenika potrebno je bilo odabrati model po kojem se izvršio izbor varijabli. Uzorak varijabli u ovom istraživanju biti će sastavljen od ukupno 25 varijabli: 14 morfoloških mjera i 11 motoričkih mjera izmjerenih od strane 8 educiranih mjerilaca, a cjelokupni izbor varijabli bio je reprezentativan, valjan, pouzdan i primjeren uzorcima ispitanika. Morfološke mjere izabrane su tako da pokrivaju hipotetski četvero dimenzionalni morfološki prostor definiran kao: longitudinalna dimenzionalnost skeleta, transverzalna dimenzionalnost skeleta, volumen i masa tijela i potkožno masno tkivo. Izbor varijabli za procjenu motoričkog statusa izvršio se tako da se mogu procijeniti i latentne motoričke dimenzije, a kako bi se ovo postiglo, predložena baterija testova za praćenje i vrednovanje motoričkih sposobnosti učenika osnovne škole proširena je s još pet motoričkih testova. Kako bi se iz dobivenih podataka generirali metodološki valjani i interpretabilni znanstveni zaključci, uporabljene su odgovarajuće metode obrade podataka, a za statističku obradu koristio se programski paket Statistica for Windows 8.0. Pouzdanost antropometrijskih mjerenja i motoričkih testiranja je u potpunosti zadovoljavajuća, te se može dobivenim varijablama ukazati veliko povjerenje, nisu uočene statistički značajne razlike u distribucijama varijabli koje bi znatno narušile koncepciju normalnosti distribucija te je izbor metoda obrade podataka u potpunosti zadovoljio zahtjevima postavljenog problema, hipotezama i ciljevima istraživanja. Istraživanje je utvrdilo spolne diferencijacije morfološkog i motoričkog razvoja kod školske djece u periodu od 11. do 14. godine starosti te razlike razvojnih i/ili integracijskih funkcija u odnosu na spol. Diferencijalne spolne razlike u strukturi morfologijskih parametara zasigurno postoje i u njihovoj osnovi je različito vremensko, odnosno periodično, uključivanje razvojnih faza. Već u uzrastu od 11. godina može se jasno prepoznati kako je predpubertet u djevojčica već uznapredovao, i da slijedi pubertet. U 12. godini djevojčice su već u pubertetskom zamahu, što se očituje u daljnjem razvoju bikristalnog dijametra i longitudionalne dimenzionalnosti skeleta posebno donjih ekstremiteta. Kod dječaka u 1 3. godini slijedi pubertetski zamah, što se očituje u razvoju longitudinalne dimenzionalnosti, a manje transverzalne dimenzionalnosti skeleta. Sekundarna diskriminativna osobitost je primjetna kontinuirano preko svih varijabli za procjenu dimenzije deponiranja masnih rezervi, a i apsolutne vrijednosti mjera potkožnog masnog tkiva izraženije su kod učenica. Indikativno je kako su i dalje sekundarne odrednice razlikovanja grupa djece po spolu upravo masni potkožni deponiji, i to na način da djevojčice konstantno ovu dimenziju iskazuju znatno očitije. U sve četiri uzrasne kategorije ustanovljena je statistički značajna razlika između dječaka i djevojčica u izvođenju primijenjenih motoričkih testova. Kod mlađe uzrasne dobi (11. i 12. godina) djevojčice su superiornije od dječaka u fleksibilnosti koja se manifestira na veći opseg kretanja u određenom zglobu ili nizu zglobova dakle na zglobnu pokretljivost, kao i na lakoću i gracioznost pokreta. Motorička efikasnost dječaka u odnosu na djevojčice ogleda se u većoj snazi trupa, većoj eksplozivnoj snazi tipa skoka i sprinta, te koordinaciji. Kod starije uzrasne dobi (13. i 14. godina) razlike u fleksibilnosti su još izraženije u korist djevojčica, što im olakšava realizaciju pokreta većih amplituda. Kod dječaka se povećala razlika u eksplozivnoj snazi posebno tipa bacanja uz bolju agilnost, ravnotežu i veću statičku snagu ruku i ramenog pojasa. Očito je došlo do većeg razvoja mišićne mase kod muškog spola u odnosu na ženski spol. Spolne diferencijacije su znatno više izražene u pubertetskoj nego u pred pubertetskoj dobi, što svjedoči da je trend razvoja pojedinih motoričkih sposobnosti različit u odnosu na spol uz iznimku razvoja psihomotorne brzine. Dobiveni rezultati su opravdali postavljeni problem istraživanja, jer je bilo moguće utvrditi i analizirati razlike morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti u odnosu na spol u razvojnim fazama predpuberteta i puberteta. Postavljeni ciljevi istraživanja su realizirani u punoj mjeri, a dobiveni rezultati, njihova interpretacija i izloženi zaključci daju na njih odgovore. Postavljene hipoteze ovog istraživanja su potvrđene. Dobiveni rezultati ukazuju da postoje značajne razlike između spolova u morfološkim karakteristikama i motoričkim sposobnostima u pojedinoj razvojnoj dobi predpuberteta i puberteta i to kako kvalitativne tako i kvantitativne. Na temelju dobivenih rezultata istraživanja moguće je zaključiti kako se morfološki i motorički razvoj odvija brže i prije kod djevojčica u odnosu na dječake i da se pubertetski zamah događa za djevojčice u dvanaestoj godini (6. razred), a za dječake u trinaestoj godini (7. razred).The sex is one of the significant factors of interindividual variability. In most of the morphological characteristics, sexual dimorphism is not expressed before puberty, but with hormone changes leading to sexual maturity, some differences start developing, including different sport efficiency. This transversal research has the purpose of determining sexual differentiations of morphological characteristics and motor abilities in students from the fifth to the eighth grade of elementary school and to identify structural differences between the sexes: 453 boys and 567 girls. In kinesiology, we study and note changes caused by growth and development, thus this research, with as many as 1020 subjects in the period of crucial changes caused by sexual maturity, will study the differences between morphological characteristics and motor abilities in students and identify the significance of differences based on the sex. To solve this issue, we need to define and compare the factors responsible for biomotor development in children of a certain sex, ages 11 to 14, as well as quantitative sexual differences in morphological characteristics and motor abilities in relation to age. While establishing the actual state of the subjects, the biological acceleration phenomenon (secular trend) may be indicated, and for precise determination of morphological-motor status of students, it was necessary to choose a model for establishing the selection of variables. The sample of variables in this research will involve the total of 25 variables: 14 morphological measures and 11 motor measures calculated by 8 educated measurers, while the total selection of variables will be representative, precise, reliable and appropriate for the sample of subjects. Morphological measures have been selected in a way to cover hypothetically fourdimensioned morphological domain defined as: longitudinal dimensionality of skeleton, transversal dimensionality of skeleton, volume and body mass and sub-skin adipose tissue. The selection of variables to assess motor status was done in a way to assess even latent motor dimensions, and in order to achieve this, the suggested battery of tests for following and evaluating motor abilities in elementary school students has been added five additional motor tests. In order to generate methodologically correct and interpretable scientific conclusions from the obtained data, certain appropriate data processing methods have been applied, and for statistical processing we used Statistica for Windows 8.0 software package. The reliability of anthropometrical measuring and motor testing is entirely satisfactory and the obtained variables can be fully trusted, there are no statistically significant differences in variables distributions which might significantly harm the conception of distribution normality and the selection of data processing methods completely satisfies the demands of the set issue, hypotheses and the aims of research. The research identified sexual differentiations of morphological and motor development in school children ages 11 to 14 and determined the differences in development and /or integral function with regard to the sex. Differential sex differences in the structure of morphological parameters evidently exist and their basis have different time, i.e. periodic, involvement of development stages. At the age of 11, the advanced pre-puberty period is clearly evident in girls, followed by puberty. At the age of 12, girls reach the puberty swing, which is evident in the further development of bicrystal diameter and longitudinal dimensionality of skeleton, primarily in lower extremities. In boys, the puberty swing comes at the age of 13 which is evident from the development of longitudinal dimensionality, and less from the transversal dimensionality of the skeleton. Secondary discriminant characteristic can be continually noticed in all the variables for assessment of the dimension of accumulating adipose tissue reserves, and absolute values of sub-skin adipose tissue are more expressed in female students. Indicatively, secondary determinants of distinguishing the groups of children by the sex is still sub-skin adipose tissue accumulation in a way that girls constantly display this dimension more evidently. In all four age categories, we established a statistically significant difference between boys and girls in the performance of applied motor tests. In younger age groups (11 and 12 years old), girls are more superior than boys in flexibility manifested in the larger movement scope in a certain joint or a set of joints, i.e. in joint mobility, as well as in the lightness and gracefulness of movements. Motor efficiency in boys compared to girls is evident in the greater power of trunk, greater explosive power of jump and sprint type as well as in coordination. In older age groups (13 and 14 year old), differences in flexibility are more expressed on behalf of girls, which enables them the realisation of movements with larger amplitudes. In boys, the difference in explosive power is increased, particularly of throwing type with better agility, balance and greater static power of arms and shoulder belt. Evidently the development of muscle mass is more increased in male than in female sex. Sexual differentiations are significantly more expressed in puberty than in prepuberty stage which proves that the trend of development of certain motor abilities is different with regard to the sex, with the exception of psychomotor speed development. The obtained results have justified the set research issue since it was possible to determine and analyse the differences of morphological characteristics and motor abilities with regard to the sex in the developmental stages of pre-puberty and puberty. The set goals of study have been realised to a full extent, and the obtained results, their interpretation and stated conclusions give the answers to them. The set hypotheses of this research have been confirmed. The obtained results indicate that there are significant differences between sexes in morphological characteristics and motor abilities in a certain developmental stage of pre-puberty and puberty, both qualitative and quantitative. Based on the obtained results of the study, it may be concluded that morphological and motor development happens faster, i.e. sooner in girls compared to boys and that puberty swing happens in girls at the age of twelve (6th grade) and in boys at the age of thirteen (7th grade)