Dijagnostički i intervencijski postupci kod neurovaskularnih bolesti

Neurovaskularne bolesti su bolesti koje zahvaćaju moždane ili vratne krvne žile, najčešće arterije, a rjeđe vene i venske sinuse. Većinom uzrokuju poremećaje cirkulacije koji se očituju sindromom moždanog udara. Moždani udar je posljedica cerebralne ishemije ili moždanog krvarenja. Dvije su velike skupine neurovaskularnih bolesti, bolesti koje uzrokuju ishemiju i bolesti koje se očituju krvarenjem. Bolesti koje uzrokuju ishemiju uzrok su 85% moždanih udara, a bolesti koje se očituju krvarenjem čine 15% svih moždanih udara. U neurovaskularne bolesti ubrajaju se i anomalije krvnih žila. Ishemija označuje smanjenje protoka krvi kroz mozak, koje je praćeno morfološkim oštećenjima i funkcionalnim ispadima. Neovisno o mjestu nastanka ishemija može biti ograničena na nekom području mozga (lokalizirana) ili prisutna u svim dijelovima mozga (globalna). Ishemije najčešće nastaju kod okluzije arterije, a rjeđe su uzrokovane hipointenzivnim krizama ili zastojem srca. Okluzija arterije je primjer lokalizirane ishemije, a zastoj srca globalne ishemije. U dijagnostici neurovaskularnih bolesti primjenjuju se suvremene kompjutorizirane dijagnostičke metode. Digitalna subtrakcijska angiografija (DSA) je pouzdana i precizna metoda prikaza krvnih žila, ali u suvremenoj dijagnostičkoj praksi sve veći prostor zauzimaju neinvazivne metode: angiografija kompjutoriziranom tomografijom (MSCTA) i angiografija magnetskom rezonancijom (MRA). Unatoč tome DSA je nezamjenjiva u području radiološke intervencije