Mogućnosti dokazivanja patvorenja hrane

Prijevare vezane uz hranu obuhvaćaju krivotvorenje i patvorenje, razrjeđivanje, nedozvoljeno poboljšanje, krivo označavanje, prikrivanje, supstituciju. Neki od proizvoda kojima se najviše manipulira su med, biljna ulja, odnosno maslinovo ulje, mlijeko i mliječni proizvodi, riba i riblji proizvodi, meso i mesni proizvodi. Primjeri najčešćih prijevara su šećerni sirup dodan u med i označen kao prirodni, jeftinije biljno ulje dodano u maslinovo ulje i označeno kao ekstra djevičansko maslinovo ulje, razrjeđivanje mlijeka s vodom te dodatak drugih tvari i bojila u svrhu prekrivanja razrjeđivanja, dodatak kemijskih tvari u ribu i meso kako bi izgledalo svježije nego što je. Prijevarama se smatraju i krivo označeno podrijetlo proizvoda te krivotvorenje certifikata i oznaka vezanih za proizvod. Postojećim metodama analize hrane, većina se prijevara može dokazati, ali prijevare vezane uz hranu se neprestano nastavljaju razvijati u cijelom svijetu, a prevaranti smišljaju sve kreativnije načine kako bi se izbjeglo dokazivanje. Zbog velike prilike za zaradu, ovakve kriminalne radnje su sve proširenije. Unatoč zakonu, kontrolama i inspekcijama, prijevare vezane uz hranu nisu shvaćene ozbiljno kao druge kriminalne aktivnosti pa kazni nema ili su premale. U današnje vrijeme, gdje su najbitniji profit i brza zarada, hrana često sadrži i skrivene aditive koji produljuju rok trajanja, poboljšavaju izgled i okus, itd. U radu se opisuju izabrani primjeri krivotvorenja hrane te prikaz nekih analitičkih ali i ne-analitičkih metoda za dokazivanje autentičnosti određenih vrsta hrane. Navode se slučajevi gdje su u proizvodima pronađeni neoznačeni sastojci, ali i nejestive i štetne tvari. Ljudi vjeruju oznakama na proizvodu, međutim, nedeklarirani sastojci lako mogu uzrokovati alergijske reakcije, a valja spomenuti i nepoštivanje religijskih običaja i zakona vezane za hranu. Prijevare vezane uz hranu predstavljaju veliki javni problem i zdravstveni rizik