Kompjuterizirana tomografska angiografija mozga

Kompjutorizirana tomografija je digitalna tehnika slikovnog prikaza koja koristi suženi(kolimirani) snop rendgenskih zraka usmjeren okomito na uzdužnu os snimanog objekta, što rezultira poprečnim(aksijalnim) presjekom odabranog sloja. Princip rada temelji se na slabljenju ili atenuaciji rendgenskih zraka prolaskom kroz snimani dio tijela, do čega dolazi zbog apsorpcije i rasapa rendgenskih zraka. Glavna je prednost kompjutorske tomografije pred klasičnim radiološkim metodama u mogućnosti mjerenja gustoće pojedinog patološkog procesa, točnoj procjeni veličine i odnosa sa susjednim anatomskim strukturama. CT brojevi predstavljaju numeričku vrijednost koja se pridodaje svakom voxelu u tijeku rekonstrukcije slike, a koja ovisi o stupnju atenuacije rendgenskih zraka kojeg taj dio tkiva uzrokuje. CT broj se izražava u relativnom omjeru prema vodi čiji je radiodenzitet konstantan. CT aparatura se dijeli na 4 različite generacije, koje su se razvile od otkrića kompjutorizirane tomografije do danas. Generacije se razlikuju načinom gibanja cijevi za vrijeme snimanja sloja te broje i geometrijom postavljenih detektora. Nastavak usavršavanja i istraživanja govori da pri CT tehnici još nije dana zadnja riječ. Radiološka kontrastna sredstva farmakološki su pripravci od kojih je većina složene kemijske građe. Svrha je njihove uporabe pojačanje prirodno slabe radiografske sjene organa i tkiva. Angiografija kompjutoriziranom tomografijom minimalno je invazivna metoda prikaza krvnih žila glave, vrata, trupa i ekstremiteta. Indikacija za pretragu postavlja se na temelju kliničke slike te doplerske analize krvnih žila. Pretraga se radi uz intravensku primjenu kontrastnog sredstva putem automatske brizgalice. Metoda je lako podnošljiva za bolesnika i omogućuju detaljan uvid u morfološke promjene krvnih žila te planiranje intervencijskog i/ili kirurškog liječenja. CT angiografija radi se na suvremenim višeslojnim (engl. multislice, MSCT) ili multidetektorskim (MDCT)uređajima. Prije primjene jodnih kontrastnih sredstava potrebno je imati podatke o bubrežnoj funkciji, ranijim alergijskim reakcijama na kontrastna sredstva, lijekove i ostale alergene, te bolestima pluća, srca i štitnjače