Medicinska sestra u promicanju prirodne prehrane

Od začeća do rođenja sve potrebno od majke dijete dobiva putem posteljice, te se ta prirodna veza nakon rođenja nastavlja putem dojenja. Dojenje je proces u kojem žena hrani novorođenče mlijekom iz svojih grudi. Tek rođeno dijete odmah u samom početku ima refleks sisanja i gutanja. Majčino mlijeko, kao izvor vode i hranjivih tvari, dovoljno je za djetetov rast i razvoj do šestog mjeseca života. Mlijeko svake majke prilagođeno je sastavom hranjivih tvari upravo njezinu djetetu i mijenja se kako odmiče vrijeme nakon poroda jer se mijenjaju i djetetove potrebe. Dojenje je najprirodniji i najprikladniji način prehrane novorođenčadi. Smatra se da pozitivno utječe i na dijete i na majku. Majčino mlijeko štiti dijete od bolesti, potiče razvoj imuniteta i psihički razvoj. Dojenje pridonosi bržem čišćenju i smanjenju maternice nakon poroda, a dugoročno smanjuju rizik obolijevanja majke od raka dojke i jajnika, tako da većina znanstvenika, kao i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te UNICEF preporučuju dojenje kao idealan izbor i za majku i za dijete. Dojenje, odnosno prirodna prehrana djeteta, najbolji je izbor za hranjenje djeteta od samog rođenja. Na duljinu dojenja utječu mnogi faktori, te je teško izdvojiti dominantni faktor. Temeljita procjena u procesu zdravstvene njege je glavni preduvjet detektiranja problema, a nakon definiranja problema pravi odabir i izbor intervencija. Sve intervencije bi trebale biti usmjerene na promicanje dojenja i osnaživanja majki u ustrajnosti dojenja. Ipak, tijekom vremena, podrška dojenju se s godinama izgubila. Za uspješno dojenje važna je i okolina naklonjena dojenju, te tu osobito moramo izdvojiti grupe za potporu dojenju, jer one okupljaju majke koje doje i trudnice i one su odlična emocionalna priprema za uspješno dojenje. Stručnjaci iz područja zdravstva slažu se da ništa nije bolje za novorođenčad od majčina mlijeka. Dojenje pruža djetetu osjećaj sigurnosti i bliskosti, te pomaže uspostaviti bolju emocionalnu povezanost majke i djeteta. Međutim, iako najidealniji način prehrane djeteta, često se pojave problemi i komplikacije prilikom dojenja koje mogu dovesti i do prekida dojenja, a među najčešće komplikacije ubrajamo ragade, soor i mastitis. Također, kako bi dojenje bilo što uspješnije, možemo mijenjati položaj ovisno o tome kako kojoj majci, ali i djetetu bolje odgovara. Položaji koji se koriste u dojenju su ležeći položaj, položaj kolijevke, unakrsni hvat u položaju kolijevke, te položaj pod rukom ili položaj nogometne lopte