Ispitivanje korupcije u Hrvatskoj: povjerljivost ankete i povjerenje u institucije

In an attempt to explore the linkages between corruption surveys, underreporting corruption experiences and causes of reluctance to report corruption, this paper provides insight into solutions applied to mitigate the underreporting risks in surveying corruption experiences in Croatia. Based on the Survey on use of public services and public integrity in Croatia 2010, the issue of underreporting corruption is assessed with a two-fold approach. The study first discusses the survey methodology applied, where the main concerns were the willingness of respondents to report corruption and their perceptions regarding risk of personal data misuse. Potential reluctance to admit involvement in corruption as a criminal act might be driven by a fear of subsequent surveillance or investigation. Further, we investigate the concerns expressed by respondents regarding the misuse of data and about protecting anonymity. Survey data were used to analyze citizens' attitudes and reasons for (not) reporting crime to official institutions. The analysis focuses on reporting corruption experiences, both formally and informally. The findings show a very high level of citizens' opportunism and lack of public trust in institutions that might impede anti-corruption efforts in Croatia.Rad polazi od dosadašnje literature o anketama o korupciji, metodološkom problemu odbijanja odgovora o stvarnim iskustvima korupcije te o potencijalnim uzrocima neprijavljivanja korupcije. Studija opisuje konkretnu problematiku u anketnom ispitivanju korupcije i primijenjena rješenja kako bi se smanjio rizik davanja odgovora koji podcjenjuju stvarna korupcijska iskustva građana. Na temelju Ankete o korištenju javnih usluga i poštenju u javnim službama, provedene u Hrvatskoj 2010. godine, u radu se problem neprijavljivanja korupcije razmatra sa dva stajališta. Najprije se analizira spremnost anketiranih da potvrde svoje sudjelovanje u korupcijskom djelu i razloge odbijanja davanja odgovora. U radu se ispituje percepcija rizika zlouporabe osobnih podataka i mišljenje ispitanika o zaštiti anonimnosti. Prema anketnim podacima obrađuju se stavovi ispitanika i razlozi neprijavljivanja kriminala službenim institucijama. Zasebno se analiziraju formalno i neformalno prijavljivanje korupcije. Rezultati ankete pokazuju visoku razinu oportunizma građana i manjak povjerenja u institucije, što može biti zapreka učinkovitoj provedbi antikorupcijske politike u Hrvatskoj