CIJEPLJENJE PREDŠKOLSKOG DJETETA

U ovom završnom radu glavna tema jest cijepljenje predškolskog djeteta. U radu se definira pojam cijepljenja, njegova učinkovitost, način primjene te je opisano koliko je puta potrebno primiti neko cjepivo kako bi ono bilo djelotvorno. Osim toga, navedeno je i kako je za zdravlje cijele populacije potrebna što veća procijepljenost kako ne bi došlo do zaraze. Prikazana je povijest cijepljenja, kako su znanstvenici došli do ideje cijepljenja ljudi, na koji način su nastala prva cijepljena te kako su ona djelovala. U radu su opisane razlike monovalentnog te polivalentnog, odnosno kombiniranog cjepiva. Prikazana je i razlika između živih i neživih cjepiva te je objašnjena djelotvornost, odnosno dugotrajnost cjepiva obje vrste cijepljenja te način na koji se stvaraju živa cjepiva. U radu je naveden i Kalendar kontinuiranog cijepljenja u Republici Hrvatskoj koji prikazuje cjepiva za tuberkulozu, hepatitis B, difteriju, tetanus, hripavac, poliomijelitis, hemofilus influence B, ospice, rubeolu te zaušnjake. Osim što su bolesti navedene u kalendaru, navedena je i dob u kojoj se dijete cijepi protiv bolesti te daljnje docijepljenje ukoliko je potrebno. Bolesti su podijeljene u zasebna podpoglavlja unutar kojih je opisan tijek bolesti, njihovi simptomi, vrsta cijepiva, potreba za dodatnim docijepljenjem te moguće nuspojave cijepljenja. U radu su opisane i općenite nuspojave cijepljenja te rizici koje cijepljenje nosi. Opisana je i povezanost cijepiva sa pojavom autizma te se postavlja pitanje jesu li neke bolesti stvarno nestale pojavom cjepiva ili su tu važnu ulogu imali bolji životni uvjeti. U radu se navodi i kako postoji Registar nuspojava koji prati neuobičajene nuspojave te pomoću kojeg liječnici mogu reagirati ukoliko se neka nuspojava često pojavljuje te na taj način je moguće mijenjati cjepivo kako bi bilo djelotvornije. Osim nuspojava, u radu se navodi i zašto je važno cijepiti dijete te je opisano kako je manja mogućnost izbijanja epidemija u visoko procijepnjenoj populaciji