Comparative analysis of work family policies in Croatia and Sweden

Pomirivanje obaveza koje proizlaze iz istovremenog roditeljstva te sudjelovanja na tržištu rada ubraja se među nove socijalne rizike koji traže sve veću pozornost donositelja odluka. Novi socijalni rizici javljaju se uslijed sociodemografskih promjena i promjena na tržištu rada, kao što su pad stope fertiliteta, starenje stanovništva, pluralizacija obiteljskih struktura, povećana participacija žena na tržištu rada. Sukob između dvije najvažnije uloge u životu pojedinca, radne i obiteljske, nosi sa sobom brojne posljedice te utječe na ukupnu kvalitetu života obitelji, stoga je nužno da države svojim mjerama obiteljske politike interveniraju u obitelj te olakšaju roditeljima usklađivanje obiteljskih obaveza i plaćenog rada. U ovome radu daje se usporedni prikaz politika usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada u Hrvatskoj i Švedskoj. Nakon prikaza modela obiteljske politike, položaja roditelja na tržištu rada te utjecaja sukoba radne i obiteljske uloge na kvalitetu života u obitelji , slijedi analiza mjera obiteljske politike. Mjere koje analiza obuhvaća jesu dopusti namijenjeni skrbi za djecu, novčane naknade i porezne olakšice, usluge skrbi za djecu te mjere na tržištu rada. Ukazati će se na problem malog obuhvata djece u Hrvatskoj programima predškolskog odgoja i obrazovanja te na slabu raširenost fleksibilnih oblika rada u Hrvatskoj koji bi omogućili usklađivanje obiteljskih obaveza i plaćenog rada. Iz analize slijede prednosti i nedostaci obiteljskih politika dviju odabranih zemalja te zaključno mogućnosti budućeg razvoja hrvatske politike usklađivanja obiteljskih obaveza i plaćenog rada.Balance of obligations arising from simultaneous parenting and participation in the labor market is one of the new social risks that seek more and more attention from decision makers. New social risks arise due to sociodemographic changes and changes in the labor market, such as a decline in fertility rates, aging of the population, pluralization of family structures, increased participation of women in the labor market. The conflict between the two most important roles of individuals, working life and family life has many consequences and affects the overall quality of family life, so it is necessary for states to intervene in their family's family policy measures and make it easier for parents to reconcile family obligations and paid work. This paper presents a comparative view of the policy of reconciling family obligations and paid work in Croatia and Sweden. After presenting the model of family policy, the position of parents in the labor market, and the impact of conflicts on work and family roles on the quality of family life, the analysis of family policy measures follows. The measures included in the analysis include allowance for childcare, cash benefits and tax relief, childcare services, and labor market measures. The problem of the low coverage of children in Croatia in pre-school education programs and the low wideness of flexible forms of work in Croatia will be highlighted, enabling the harmonization of family obligations and paid work. The analysis follows the advantages and disadvantages of the family policies of two selected countries and concludes the possibilities for the future development of the Croatian policy of harmonizing family obligations and paid work