Comparative analysis of social entrepreneurship programs as employment mobilizers in the Republic of Croatia and EU countries

Programi socijalnog poduzetništva od svojih su začetaka u većini europkih zemalja usmjereni na integraciju marginaliziranih i teško zapošljivih skupina na tržište rada. Rehabilitirani ovisnici predstavljaju jednu od marginaliziranih skupina u društvu, za koje su tradicionalni načini za pristup tržištu rada zatvoreni i nepogodni. Neka istraživanja ukazuju na gotovo dvostruko veću nezaposlenost rehabilitiranih ovisnika u odnosu na opću populaciju. I dok su zemlje Zapadne Europe znatno lakše uspijele ostvariti puni potencijal socijalnog poduzetništva kao instrumenta zapošljavanja isključenih skupina iz društva, napori koji se ulažu u ovo područje u zemljama Srednje i Istočne Europe znatno su manji, a to pokazuje i primjer Republike Hrvatske. Ovaj rad se bavi usporedbom programa socijalnog poduzetništva, čiji je fokus zapošljavanje rehabilitiranih ovisnika, u zemljama EU u kojima su pronađene ovakve prakse i RH. Rad ujedno donosi prikaz pravnih okvira, koji različito utječu na razvoj socijalnog poduzetništva u različitim društvenim kontekstima, te zbog kojih je integracija rehabilitiranih ovisnika na tržište rada, čak i u razvijenim zemljama još u povojima.From theur beginnings, social entrepreneurship programs have been focusing on integration of marginalized and heavily employable gropus on the labour market. Rehabilitated addicts represent one of the marginalized groups of our society, for which the traditional ways of accesing the labour market are closed and inconvenient. According to some researches, there is almost twice as much unemployment among rehabilitated addicts in regard to general population. Countries of Western Europe have managed to acheve social entrepreneurships full potential in order to employmarginalized groups. On the other hand, effords that are being invested by Middle and Eastern European countries are considerably smaller (such as Croatia). This paper deals with comparison of social enterpreneurship programs, which are focused on employment of rehabilitated addicts. In EU countries that have such practices and RH. This paper also brings out the legal framework that, in various ways, affects social entrepreneurship in different social contexts, and as wellis the reason, for labour market integration of rehabilitated addicts to be in bandages, even in developed countries