Korištenje istarske ljestvice u umjetničkoj zborskoj literaturi

Korištenje istarskih narodnih napjeva u klasičnoj zborskoj literaturi predstavlja značajan doprinos razvoju nacionalnog stila u hrvatskoj glazbi. Preduvjet za ovakvu implementaciju svakako je istraživanje, notiranje i usustavljivanje istarskog i primorskog folklora koje su ostvarili mnogi značajni etnomuzikolozi poput Ivana Matetida Ronjgova. Opisujudi geografske odrednice, teorijski aspekt i terminologiju (kao npr. pojam istarske ljestvice) te skladateljske postupke dobivamo zaokruženu cjelinu o utjecaju istarskog i primorskog folklora na umjetničku glazbu. Na jednak način, na razvoj ove glazbe utjecali su i mnogi skladatelji od kojih svakako valja izdvojiti ved spomenutog Ivana Matetida Ronjgova, Slavka Zlatida i Josipa Kaplana. Neke njihove skladbe poput Ćade moj, Ča je more, Motovunska šuma, Biži, biži maglina ili Brazda posebno su analizirane kao prototipi cjelokupno opisanog stvaralaštva navedenih skladatelja. Na području duhovne glazbe postoje jednako vrijedna ostvarenja, iako u mnogo manjem obimu. Valja istaknuti skladatelja Albe Vidakovida i njegovu Staroslavensku misu čija analiza obiluje mnogim zanimljivim pojedinostima. Unatoč nemogudnosti opisivanja cjelokupne dostupne glazbene građe, ovaj rad predstavlja uvod u istraživanje ove teme sa suvremenim etnomuzikološkim pristupom