A comparative analysis of public debt in the Republic of Croatia and Italy

Javni dug javlja se kao posljedica viškova proračunskih rashoda nad prihodima odnosno kao način financiranja viškova rashoda. Javni dug je akumulirani višak rashoda nad prihodima. Prekomjereno zaduživanje uvjetuje potrebu upravljanja javnim dugom. U zemljama kod kojih se javni dug povećava i predstavlja prijetnju, nužno je uvođenje upravljanja javnim dugom i donošenje strategije upravljanja istim. Hrvatska se suočava sa problemom nagomilanog javnog duga zbog nepovoljne gospodarske situacije izazvane posljednjom krizom, ali i i zbog povijesnih dugova koje je godinama vraćala zadužujući. Znatno je opasniji javni dug u Italiji koji nadilazi 130% bruto domaćeg proizvoda zemlje. Njegovi su uzroci znatno dublji i kompleksniji stoga je i njegovo rješavanje složenije. Problem rješavanja javnog duga u Italiji temelji se na monetarnoj uniji u koju je Italjia uključena, što ograničava moguće djelovanje monetarne politike. Hrvatska samostalno donosi mjere monetarne i fiskalne politike u cilju rješavanja i obuzdavanja javnog duga