Forensic profiling: Method for bihevioral evidence analysis

Forenzični (kriminalni) profil je skup zaključaka o karakteristikama i obilježjima pojedinca odgovornog za počinjenje kaznenog djela ili serije kaznenih djela. Sa različitim pristupima istraživanju počinitelja kaznenih dijela, razvile su se i poznate metode profiliranja: kriminalistička istražna analiza, psihologija istrage, dijagnostičke evaluacije, geografsko profiliranje i analiza bihevioralnih dokaza. U terminima forenzičnog profiliranja postoje nomotetske i idiografske metode. Primarni cilj idiografskog forenzičkog profiliranja jest istražiti i utvrditi jedinstvene karakteristike konkretnog počinitelja konkretnog zločina. Ovoj metodi se suprotstavlja nomotetska metoda forenzičnog profiliranja čiji je primarni cilj istraživanja akumuliranje općih, tipičnih, zajedničkih ili prosječnih karakteristika grupe počinitelja. Problematika u svijetu profiliranja nastaje onda kada se na specifičan slučaj i specifičnog počinitelja primjenjuje znanje dobiveno iz istraživanja grupe ili pak kada se za izradu profila koriste netestirani, nepouzdani i netočni rezultati. Među spomenutim metodama profiliranja, bihevioralna analiza dokaza se izdvaja kao jedina idio-deduktivna metoda čiji se zaključci ne zasnivaju na predikcijama već na kritičkom razmišljanju, znanstvenoj metodi i analitičkoj logici.Forensic (criminal) profile is a set of inferences of the characteristics and traits of an individual responsible for comission of a crime or a series of crimes. With different approaches to investigating of the offenders, there has been a development of known profiling methods: criminalistic investigative analysis, investigative psychology, diagnostic evaluations, geografical profiling and behavioral evidence analysis. In terms of forensic profiling, there are nomothetic and idiographic methods. The primary goal of idiographic forensic profiling is to investigate and determine individual caracteristics of a specific offender in a specific crime. In contradiction to this method there is nomothetic forensic profiling with its primary goal to investigate the accumulation of general, typical, common and average characteristics od a group of offenders. In a world of profiling, the issue arises when knowledge acquired from a group study is applied to a specific case and a specific offender or even when untested, unreliable and inaccurate results from studies are applied to generating a profile. Among the mentioned profiling methods, behavioral evidence analysis stands out as the only idio-deductive method of which inferences are not based upon predictions, but on critical reasoning, scientific method and analitical logic