SUVREMENA ETNOGRAFIJA I USMENA KNJIŽEVNOST KOSTANJA U ANTROPOLOŠKOM I TEOLOŠKOM KONTEKSTU

U ovom završnom radu pisala sam o usmenoj knjiţevnosti i tradicijskoj kulturi mjesta odakle su moji preci – Kostanja. Razgovarala sam s članovima svoje rodbine o običajima i narodnim predajama s ciljem da proučim kolika saznanja ljudi imaju o minulim vremenima, što najviše pamte te kako se odnose prema tradiciji i narodnim običajima. Rad se dijeli na dva poglavlja. U prvom poglavlju pod nazivom „Povijesne predaje“ obraĎujem legendu o poljičkoj heroini Mili Gojsalić koja je ţrtvujući svoj ţivot spasila svoj rodni kraj od turske napasti te se osvrćem na strukturu i funkciju poljičkih bratovština nekad i danas. U drugom poglavlju naslova „Vjerski običaji“ koncentrirala sam se na običaje koji se veţu uz vjerske blagdane u selu (Gospin prinos, Blagoslov polja, Ivanjdan, Sveti Mihovil, Gospa od Ruţarija i Sveti Špirijun). Poglavlja su popraćena i odgovarajućim fotografijama. OdreĎena kazivanja mojih sugovornika zabiljeţena su u obliku stvarnog tijeka razgovora što jako dobro pokazuje koliko usmena knjiţevnost jest prava riznica znanja koje se prenosi s koljena na koljeno te koliko je ona suvremena i dinamična. Zbog toga ju i treba promatrati kao pravu umjetnost riječi, kao široki oblik knjiţevnog stvaranja s individualnim vrijednostima. Vrijednost usmene knjiţevnosti i tradicijske kulture neizmjerna je. U usmenoj knjiţevnosti i tradicijskoj kulturi ogleda se ono iskonsko, najnevinije, najbolje što nas uvijek iznova moţe nadahnjivati.I choose to write about the oral literature and traditional culture in the village Kostanje. I talked to members of my family about the customs and traditions to discover what do people know about the past times, what do they remember the most and what does tradition and customs mean to them today. This work is divided in two main chapters. In the content of the first chapter which is titled as „Tradition history“ I am revealing the legend that is created around the character of the heroine Mila Gojsalic who saved her native land from the turkish attacks. Also, I wrote about the structures and functions of famous brotherhoods in former Poljica Republic. In the next chapter titled as „Religious customs“ I focused on customs related to religion and holidays in village (such as Gospin prinos, Blessings of fields and others). I also contributed quite number of photographs. Some conversations I managed to write down just like they were previously recorded which is a great way to show how oral literature is modern and dynamic process. That is the main reason why it should be considered as the real art of immemorial time and words, as a form of literal creativity with individual values