ZNAČAJ PROCESA EUROIZACIJE ZA GOSPODARSTVO HRVATSKE : Diplomski rad

Euroizacija je posljedica nestabilnosti pojedinog gospodarstva. S obzirom na vrstu tečajnog režima možemo razlikovati službenu, poluslužbenu i neslužbenu euroizaciju te monetarnu uniju. Gotovo sve zemlje koje su u konačnici prihvatile službenu ili poluslužbenu euroizaciju, prethodno su prošle kroz neslužbenu. Do neslužbene euroizacije dolazi ponajviše uslijed nepovjerenja stanovništva u domaću valutu i u cilju očuvanja vrijednosti realne imovine. Euro je u Hrvatskoj neslužbeno u uporabi, a neslužbena euroizacija je već duboko ukorijenjena i u uzlaznom trendu, pa mjere ekonomske politike teško utječu na nju. Zbog ograničenog djelovanja središnje banke i kontinuiranog poticanja nepovjerenja u domaću valutu, što se i očituje u nepromijenjenom stupnju euroizacije gospodarstva zadnja dva desetljeća, možemo zaključiti da će deeuroizacija biti teško provediva. Izglednije je da će Hrvatska uvesti euro u službenu uporabu.Euroisation is a consequence of the instability of individual economies. Considering the type of exchange rate regime we can distinguish official, semi-official and unofficial euroisation and monetary union. Almost all countries that ultimately accepted the official or semi-official euroisation, previously passed through unofficial. To unofficial euroisation comes mostly due to distrust of the population in the national currency and in order to preserve the value of real property. Euro in Croatia is unofficially in use, unofficial euroisation is already deeply rooted and in the upward trend, while measures of economic policy are difficult to influence it. Due to the limitation of central bank and continuing to encourage confidence in the local currency, which was reflected in an unchanged level of euroisation of the economy the last two decades, we can conclude that deeuroisation will be difficult to implement. It seems more likely that Croatia will adopt the euro in official use