Identification and classification of microorganisms from used toothbrushes

Uvod: Oralna je higijena praksa pojedinca u održavanju zuba i usne šupljine čistima u svrhu prevencije oralnih bolesti. Četkica za zube najrašireniji je, najprihvaćeniji i najkorišteniji instrument u održavanju oralne higijene. Svakodnevnom upotrebom na površini vlakana četkice mogu zaostati različiti mikroorganizmi. Cilj istraživanja: Identifikacija i klasifikacija mikroorganizama s korištenih četkica za zube te određivanje spadaju li oni u fiziološku mikrobiotu ljudske usne šupljine ili su pak naneseni iz drugih izvora. Metode i meterijali: Četkice za zube uzete su od osoba obaju spolova pod uvjetom da su korištene jednako ili više od 30 dana. Glave četkica otpiljene su te uronjene u tekući hranjivi medij. Iz medija su nasađene na univerzalni i kromogeni agar te su inkubirane na 24 – 48 sati. Naknadna identifikacija napravljena je u skladu sa standardnim postupcima koji se koriste u mikrobiologiji. Rezultati: Identificirano je ukupno 9 različitih bakterijskih vrsta s 14 četkica: Klebsiella oxytoca, Enterobacter cloacae, Pantoea agglomerans, Pseudomonas aeruginosa, Escherichia coli, Serratia odorifera, Serratia marcescens, Enterococcus faecalis, Staphylococcus sppecies (koagulaza negativni). Kod četkica pušača nije pronađena statistički značajna razlika (p > 0,05) u nalazu, tj. zastupljenosti Gram pozitivnih odnosno Gram negativnih bakterija u odnosu na četkice nepušača (X2 = 1,938, df = 1, p = 0,1638). Statistički značajna razlika nije pronađena (p > 0,05) ni u zastupljenosti bakterijskih vrsta iz egzogenih izvora kod četkica koje su bile prekrivene zaštitnom kapicom u odnosu na one koje nisu (X2 = 1,077, df = 1, p = 0,2994). U životnom stilu i ostalim navikama ispitanici se nisu razlikovali. Zaključak: Dominacija Gram negativnih bakterija koje pripadaju fiziološkoj mikrobioti crijeva čovjeka upućuje na kontaminaciju četkica iz vanjskih izvora. Jedna je od mogućnosti jest transfer bioaerosolom kojeg stvaraju suvremeni toaletni sustavi. Potrebna su naprednija istraživanja s većim brojem uzoraka kako bi se dokazalo podrijetlo pronađenih bakterija.Introduction: Oral hygiene is one's practice of keeping his teeth and mouth cavity clean in order of prevention of oral diseases. Toothbrush is the world's most common, most accepted and most used instrument for oral hygiene. Its everyday usage results in leftover microorganisms on the surface of the bristles. Research objectives: To identify and classify microorganisms from used toothbrushes and to define whether they are part of physiological oral microbiota or their origin is from another source. Methodes and materials: Toothbrushes were taken from persons of both sexes with a condition that they used them for 30 days or more. Heads of the toothbrushes were sawn off and dipped in liquid nutrient-rich media. Microorganisms from the media were placed on an universal and cromogenic agar plates and incubated for 24 to 48 hours. Further identification has been made in accordance with standard procedures used in microbiology. Results: 9 different bacterial species were identified from 14 toothbrushes: Klebsiella oxytoca, Enterobacter cloacae, Pantoea agglomerans, Pseudomonas aeruginosa, Escherichia coli, Serratia odorifera, Serratia marcescens, Enterococcus faecalis, Staphylococcus sppecies (coagulase negative). There was no significant statistical difference found (p > 0,05) in presence of Gram positive or Gram negative bacteria found on toothbrushes from smokers in relation to toothburshes from non-smokers (X2 = 1,938, df = 1, p = 0,1638). Also, no significant statistical difference (p > 0,05) in presence of bacterial species from other sources was found on toothbrushes covered with a safety cap in relation to those that weren't (X2 = 1,077, df = 1, p = 0,2994). There were no difference in other participant's habits or lifestyle. Conclusions: Domination of Gram negative bacteria that belong to human physiological gut microbiota indicates that contamination of toothbrushes from other sources has taken place. One of the possibilities is the transfer via bioaerosol generated by toilet systems. Further and more advanced research with a greater number of samples is needed in order to establish firm evidence of origin of the mentioned bacteria