JAVNI DUG I DUGOROČNA ODRŽIVOST JAVNOG DUGA ODABRANIH ZEMALJA SREDNJE I JUGOISTOČNE EUROPE : diplomski rad

U ovom radu smo analizirali održivost javnog duga odabranih osam zemalja (Bugarska, Češka, Hrvatska, Poljska, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), koje su sve novije članice Europske unije. U svim promatranim zemljama pojam javnog duga i njegova održivost je postala je jako važan segment ekonomskih politika. Javni dug općenito u Europi zadnjih dvadesetak godina stalno raste te je smanjenje javnog duga jedno od bitnijih pitanja današnjice. Financiranje javnim dugom može biti važan oslonac u gospodarskom rastu i razvoju neke zemlje pod uvjetom da se taj dug koristi za profitabilne ciljeve, ali i može biti i veliki teret ako se takvo financiranje koristi samo da bi se pokrili državni deficiti. U radu se testiranjem održivosti zemalja pomoću nekoliko metoda došlo do zaključka kako Hrvatska, Slovenija i Mađarska nemaju održivi javni dug, a ostalih pet zemalja ima. Glavni razlog je što ove tri zemlje dolaskom krize nisu na vrijeme napravili fiskalnu prilagodbu te tako u zadnjim godinama ostvarili velike razine javnog duga u % BDP-a.In this paper we analyze the sustainability of public debt in eight countries (Bulagaria, Chezh Republic, Croatia, Poland, Hungary, Slovakia and Slovenia), they are all newer members of the European Union. In all those countries the term public debt and sustainability has become a very important part of economic policys. In generall public debt in Europe last twenty years is constantly growing and the reduction of the public debt is one of the most important issues of our time. Financing public debt can be an important support in economic growth and development of a country under the condition if that debt is used for profitable goals, but can be a huge weight if if such funding is only used to cover the state deficit