Legal Features of Companies Takeovers Before and After the Accession to the EU With Observed Regulatory Aspects

Rad analizira postupke preuzimanja dioničkih društava uvrštenih na uređeno tržište Zagrebačke burze u dvogodišnjem periodu koji je prethodio pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (pri čemu je 1. srpnja 2013. relevantan datum), kao i u istom postpristupnom periodu. Cilj je te analize utvrditi je li nakon pristupanja došlo do povećanja broja preuzimanja s inozemnim (EU) elementom. Dok su širi uzorak činila sva preuzimanja, kao uži uzorak izabran je uzorak preuzimanja u financijskom sektoru jer je prima facie inozemni element bio najzastupljeniji. U promatranom uzorku ispitivalo se kakav je bio stav uprave ciljnog društva u odnosu na ponudu za preuzimanje, je li preuzimanje bilo uspješno za ponuditelja s obzirom na ciljeve koje je naznačio u ponudi te kako je provedba preuzimanja utjecala na poslovanje ciljnog društva u poslijeponudbenom periodu. U svjetlu potonjeg, važno je bilo uočiti koje je korporativne akcije ponuditelj tipično poduzimao nakon preuzimanja te koje je zakonske kriterije potrebno ispuniti za poduzimanje istih, osobito u pogledu stečenih dionica (s pravom glasa). Zbog toga su analizirane i konkretne regulatorne prednosti pojedinih poslijeponudbenih korporativnih akcija te njihova prikladnost s obzirom na broj stečenih dionica.The paper deals with takeover bid procedures of the companies listed at the Zagreb Stock Exchange for a period of two years preceding the accession of Croatia to the EU (1st July 2013 being the relevant date), as well as in two post-accession years. The aim of this analysis was to determine whether a number of takeovers with a foreign (EU) element was growing after the accession. Among all takeovers conducted in the relevant period(s), takeover bids in the financial sector were closely examined because of prima facie evidence of the higher frequency of the foreign element. The authors examined the attitude of the management boards of the target companies towards the bid, the success of the bid in terms of achievement of strategic goals announced, and the post-bid events and their impact on the business of the target company. While dealing with post-bid events, the authors noted the most frequent corporate actions and reflected as to the extent to which their activation depended on the quantum of the acquired (voting) shares. The authors closely analysed the criteria for each typical post-bid corporate action and pointed out the (dis)advantages of each depending on the size of the voting shares acquired through the bid