The role of regional economic integrations for trade margins: A case of Croatia

Cilj ovog rada je istražiti razvoj intenzivnih i ekstenzivnih trgovinskih marži na razini proizvod-država za slučaj Hrvatske od 2000. do 2012. godine. Hipoteza istraživanja je da će liberalizacija trgovine, potaknuta sklapanjem regionalnih trgovinskih sporazuma, imati heterogene učinke na različite skupine proizvoda, uz indirektne učinke na nacionalno blagostanje. Koristi se statički i dinamički gravitacijski model koji se primjenjuje na panel podatke koji obuhvaćaju preko 90% ukupne trgovine u promatranom razdoblju. Ocjene gravitacijskog modela pokazuju da, iako su SAA i CEFTA sporazumi imali pozitivne učinke na intenzivne i ekstenzivne trgovinske marže, posebice na izvoz i uvoz potrošačkih proizvoda, učinci na trgovinu intermedijarnim i kapitalnim dobrima su relativno ograničeni. To ukazuje da su navedeni sporazumi imali snažniji učinak na zadovoljenje potreba potrošača, a ne na porast učinkovitosti domaćeg trgovinskog sektora. Pri usporedbi rezultata učinaka sporazuma koristeći dinamički model, jasan je snažniji utjecaj SAA sporazuma na potrošačka dobra, dok su učinci CEFTA sporazuma ujednačeni za sve skupine dobara. Zaključak je da bi se, u srednjem roku, nositelji hrvatske vanjske politike trebali izboriti za preferencijalni status Hrvatske na CEFTA tržištu, uzimajući u obzir njegovu važnost za hrvatsko gospodarstvo.The goal of this investigation is to research the development of intensive and extensive trade margins on product-country level data for Croatia during the period 2000–2012. Hypothesis of our paper is that RTAs-induced trade liberalization will have heterogeneous effects on particular product groups with indirect implications on national welfare. Static and dynamic gravity trade models are used on panel data accounting for over 90% of total trade during the observed period. Estimations of the trade gravity model and trade margins showed that while SAA and CEFTA arrangements positively affected different measures of intensive and extensive trade margins, specially exports and imports of consumption products, effects on trade in intermediate and capital goods were relatively subdued. This suggests a tendency for market-seeking rather than efficiency-seeking behaviour of Croatia’s trade sector. When comparing the results for two trade agreements using dynamic model, we find that SAA primarily affected trade in consumption goods while effects of CEFTA are more evenly dispersed across different product groups. Main conclusion of the paper is that Croatia’s policy makers should try to keep the preferential status of Croatia within the CEFTA market in the medium term, focusing on the Croatian econom