Deposit Insurance system in the function of banking stability

Sustav osiguranja depozita nastao je prvenstveno zbog zaštite deponenata odnosno zaštite njihovih depozita najčešće do određenog iznosa, u uvjetima propasti banke. U konačnici, djelovanje sustava osiguranja depozita stvara povjerenje deponenata u bankovni sustav čime se sprječava panika deponenata te povlačenje depozita iz banke. Na taj se način štiti bankovni sustav izbjegavanjem sustavne bankovne krize te se omogućava nesmetano održavanje kreditne aktivnosti banaka. Unatoč pozitivnim obilježjima, uz sustav osiguranja depozita ističu se i kontraučinci na bankovnu stabilnosti u smislu većeg preuzimanja rizika od strane banaka, smanjenja tržišne discipline, problema moralnog hazarda, negativne selekcije i problema principala i agenta. Stoga je cilj doktorske disertacije ispitati efekte sustava osiguranja depozita na bankovnu stabilnost u članicama Europske unije i odabranim državama jugoistočne Europe, u razdoblju od 2005. do 2014. godine, koje obuhvaća razdoblje prije krize (od 2005. do 2007.), razdoblje krize (od 2008. do 2012.) i razdoblje nakon krize (od 2013. do 2014.). Pritom se bankovna stabilnost aproksimira mjerama bankovnog rizika (z-score, udio nenaplativih kredita u ukupnim kreditima i rezervacije za gubitke po kreditima u ukupnim kreditima) i volatilnosti depozita (ukupni depoziti i kamatni trošak depozita) te su istraživanjem obuhvaćene sve kreditne institucije (ukupno 1453 kreditne institucije od čega je 809 komercijalnih banaka te 644 ostalih kreditnih institucija) koje su bile dostupne u komercijalnoj bazi podataka Bankscope, Bureau van Dijk, a participirale su unutar sustava osiguranja depozita pojedine države. S obzirom na prirodu podataka tj. zavisnih varijabli, čije kretanje u prošlom razdoblju ima utjecaj na sadašnje i buduće kretanje njihovih vrijednosti, analiza je provedena dinamičkom panel analizom, odnosno GMM Arellano-Bond (AB) procjeniteljem u dva koraka. Rezultati analize dokazuju kako djelovanjem pojedinih obilježja sustava osiguranja depozita, posebno ukoliko se promatra i krizno razdoblje, u konačnici će banke biti stabilnije (ne očekuje se bankrot banaka) zbog djelovanja sustava osiguranja depozita koji sprječava paniku deponenata i povlačenje depozita, dok će zbog moralnog hazarda kojeg sustav osiguranja depozita potiče (odobravanje nesigurnih kreditnih plasmana), udio nenaplativih kredita u ukupnim kreditima rasti. Promatrajući cjelokupno razdoblje istraživanja, potvrđeno je kako ukupni depoziti rastu bez obzira na kamatne stope depozita zbog sigurnosti deponenata koju im pruža sustav osiguranja depozita. U razdoblju financijske krize zbog nastanka panike deponenata došlo je do porasta kamatnih stopa na depozite te negativnog utjecaja na ukupne depozite. Navedeno ukazuje kako je nastankom krize, unatoč ii zaštiti sustava osiguranja depozita, povećanjem iznosa zaštite u svim promatranim državama u 2008. godini te dodatnim mjerama zaštite provedenih Direktivom 2009/14/EZ u članicama EU, došlo je do smanjenja depozita u bankama. Iako je djelovanje sustava osiguranja depozita, najznačajnije u krizi rezultati ukazuju kako je ukupni rizik (mjeren z-score-om) banaka najveći u vrijeme krize dok je kreditni rizik (mjeren udjelom nenaplativih kredita u ukupnim kreditima) najveći u razdoblju nakon krize. Unatoč navedenom, varijabla koja objedinjavanja obilježje sustava osiguranja depozita i razdoblje krize, ukazuje na veću vrijednost mjere ukupnog rizika tj. z-score-a što predstavlja manji rizik. Analizom je dokazano, kako su banke i ostale kreditne institucije u članicama EU rizičnije od banaka u državama JI Europe iz razloga što su svoje poslovanje temeljile najvećim dijelom na trgovini sekundarnim vrijednosnim papirima te derivatima. U promatranom razdoblju, velike su banke u pojedinim državama eurozone pokazale sklonost preuzimanju bankovnog rizika zbog doktrine „prevelike da bi propale“ stoga je navedenim bankama pružena državna pomoć kako bi se spriječilo prelijevanje krize na ostale sistemski značajne banke. Navedeni zaključci predstavljaju osnovu za daljnja istraživanja o efektima sustava osiguranja depozita na bankovnu stabilnost posebice s obzirom na bankovnu uniju koja bi od 2024. godine trebala povezati sustave osiguranja depozita na razini europodručja.Deposit insurance system was primarely created in order to protect depositors and their deposits. Usually it is set up to a certain amount, in the event of a bank bankruptcy. At least, deposit insurance system creates depositors̕ confidence in the banking system, thus preventing depositor panic and withdrawal (bank run) of bank deposits. In this manner, banking system is protected by avoiding a systemic banking crisis and undisturbed banks̕ credit activity is maintained. Despite the positive effects of deposit insurance system, there are also the negative impacts on bank stability such as: riskier bank operations, reduced market discipline, moral hazard, negative selection and the principal-agent problem. Therefore, the aim of this dissertation is to examine the effects of deposit insurance system on bank stability in Europen Union and selected Southeast European countries from 2005 to 2014, covering the period before the crisis (2005-2007), the period of the crisis (2008 -2012) and the post-crisis period (2013-2014). Banking stability is approached by bank risk (z-score, non-performing loans in total loans, reserves for impaired loans in total loans) and deposit volatility measures (total deposits, interest expense on deposits), and all credit institutions (1453 credit institutions, out of which 809 are commercial banks and 644 are other credit institutions) are included in the survey, which were available in the Bankscope, Bureau van Dijk, commercial database, and which were participating in deposit insurance system of a particular country. Given the nature of the data, i.e. dependent variables whose past performance has been influencing the present and future trends of their values, the analysis was carried out by dynamic panel analysis, i.e. GMM Arellano-Bond (AB) estimator in two steps. The results of the analysis demonstrate that the characteristics of deposit insurance system, especially if the crisis period is observed as well, make banks more stable (there is no expected bank bankruptcy) because deposit insurance system prevents depositor panic and withdrawal of deposits. While moral hazard, which can be encouraged by deposit insurance system (approving uncertain credit placements), is increasing the share of non-performing loans in total loans. Looking at the overall research period, it has been confirmed that total deposits grow despite deposit interest rates because of depositors̕ trust in deposit insurance system. The above indicates that the crisis resulted with fall of deposits in banks, despite the protection of the deposit insurance system, the increase of the protection level in all observed countries in 2008 and the additional protection measures implemented by Directive 2009/14/ EC in EU. Although the performance of deposit insurance system is most important during periods of crisis, results indicate that the total bank risk (measured by z-score) is the highest in times of crisis while iv credit risk (measured by share of non-performing loans in total loans) is highest in the post-crisis period. Despite above, a variable that unites the feature of the deposit insurance system and the period of the crisis, indicates a higher value of the total risk measure, i.e. z-score, which represents a lower risk. The analysis has shown that banks and other credit institutions in EU are riskier than banks in SI Europe because their business was largely based on secondary securities trading and derivatives. In the observed period, large banks in some euro zone countries have shown a tendency to take risk because of the “too big to fail” doctrine; therefore states provided assistance to large banks to prevent the spread of the crisis on other systemically significant banks. This conclusions represent the basis for further researches of deposit insurance systems̕ impact on bank stability, especially with regard of Bank union, which should connect the deposit insurance systems of euro area at 2024