Obrazovanost stanovništva kao čimbenik ekonomskog razvoja u odabranim zemljama

U ovom radu se analizira odnos između obrazovanosti stanovništva i ekonomskog razvoja u odabranim zemljama: Finska, Irska, Norveška, Slovenija, Slovačka i Hrvatska. Može se reći da između obrazovanja i ekonomskog razvoja postoji proces uzajamnog, uzročno-posljedičnog djelovanja. Razvoj se prati kroz utjecaj obrazovanosti na rast BDP - a, smanjenje nezaposlenosti i rast zaposlenosti, utjecaj obrazovanosti na siromaštvo i ekonomsku nejednakost te značenje obrazovanosti u promjeni sektorske strukture gospodarstva. Analiza pokazuje da je najveći BDP po stanovniku u zemljama s višim indeksom obrazovanosti te da se najveći BDP po stanovniku ostvaruje u uslužnim djelatnostima, dok se najmanji BDP po stanovniku ostvaruje u poljoprivredi. Analiza pokazuje da više razine obrazovanja doprinose boljim mogućnostima zapošljavanja te da se s višim razinama obrazovanja rizik od siromaštva i socijalne isključenosti smanjuje.This paper analyzes the relationship between the education of the population and economic development in selected countries: Finland, Ireland, Norway, Slovenia, Slovakia and Croatia. It can be said that between education and economic development, there is a process of mutual, causal effects. The development is monitored through the influence of education on GDP growth - and, the reduction of unemployment and employment growth, the impact of education on poverty and economic inequality and the importance of education in changing sectoral composition of the economy. The analysis shows that the highest GDP per capita in countries with higher inedksom education and to the highest GDP per capita achieved in the service sector, while the lowest GDP per capita achieved in agriculture. The analysis shows that higher levels of education contribute to better employment opportunities and to higher levels of education and the risk of poverty and social exclusion is reduced