Echoes of social reality in the family sphere. Last Stipančići and croatian cultural-political atmosphere in 19. century

Cilj rada je prikazati odjeke društvene zbilje u prvoj polovici 19. stoljeća koji su utjecali na javni i obiteljski život te fenomen autoriteta koji na specifičan način povezuje obje sfere, na primjeru romana Posljednji Stipančići. O autoritetima nije jednostavno govoriti jer i danas imaju status "svetosti". Bilo da se govori o državnim, crkvenim ili obiteljskim autoritetima oni su kontroverzna tema. Točnije, propitivanje i kritički odnos prema njima spada još uvijek u društvene tabue. Nema sumnje da je uzrok tome u vezanosti autoriteta s kategorijom moći koja je u temeljima društva i svakodnevnog života. Osim uz moć, autoritet je vezan i uz sustav patrijarhata koji u 19. stoljeću drži sva četiri zida obiteljskog života. Zato se za analizu tih fenomena u ovom radu poslužilo romanom Vjenceslava Novaka Posljednji Stipančići koji odražava društvenu zbilju u kontekstu društveno-političkih promjena prve polovice stoljeća podjednako u obiteljskoj i javnoj sferi. Iako je historiografija u 20. stoljeću dospjela pod povećalo strukturalističke naratologije, posebno s obzirom na tzv. lingvistički obrat Haydena Whitea koji je pokušao izbrisati granice između povijesti i književnosti (činjenica i fikcije), kritike i rasprave koje su se povele oko te teme doprinijele su alternativnim pristupima povijesti koji su dali prednost društvenim procesima i strukturama udaljavajući se od tradicionalne događajne povijesti. U tom smislu, ovaj rad je usmjeren prema novim načinima iščitavanja prošlosti. U kontekstu odnosa književnosti i historiografije, takav pristup može rasvijetliti neke aspekte prošlosti koji su ostali skriveni. Metodološka načela rada proizlaze iz interdisciplinarnog pristupa temi. Osim književnosti (utemeljene na romanu i književnoj kritici Novakovog romana Posljednji Stipančići), koriste se spoznaje drugih društveno-humanističkih disciplina; psihologije, etnologije i sociologije, posebno u analizi obiteljskih odnosa i odnosa među rodovima (spolovima). Za analizu obiteljskih odnosa i lokalnih specifičnosti Senja korištena je tzv. Mikropovijest, jer pruža uvid u svakodnevicu Senja te kućni i obiteljski život Stipančića. Za prikaz društveno-političke situacije u Senju i obiteljskih odnosa primjenjena je komparativna metoda na osnovi romana Posljednji Stipančići. Analizi teme posebno su doprinjele društvene teorije; feminističke teorije zbog problematike rodnih odnosa i zastupljenosti tema autoriteta i patrijarhalnosti te prvenstveno teorija mikromoći Michela Foucaulta koja je glavna nit vodilja ovog rada u detektiranju i analizi javnih i obiteljskih odnosa moći.The work analyzes and discusses the place of authorithy in the family and public sphere and their interconnection. Critical attitude towards the authorities still belongs to the realm of taboo. There is no doubt that this is because of boundage of authority to the category of power, that is in the foundation of society and everyday life. In the analysis of this phenomena, paper is taking in consider the content of the novel Last Stipančići, that reflects social realitiy in the context of socio-political change in the first half of 19th century, both in the family and public sphere. In addition, paper describes the political, social and economic position of Senj in the late 18th and 19th century due to integration processes and "Revival" period during the croation national movement that is discussed in the novel. Analysis of the family sphere according to Foucault theory of micro-power contributed to the knowledge abuut the ways in which authorithy reflects the family members. The complexity of public authority is also presented and their association with social status and public office. This is taken into consider on the example of historically documented families and individuals who are, as characters, present in Novak's novel