The Relationship Between Organizational Citizenship Behavior, Organizational Justice and Job Satisfaction in Secondary Industries

Ciljevi provedenog istraživanja bili su utvrditi odnos odgovornog organizacijskog ponašanja (OOP) s organizacijskom pravednosti i zadovoljstvom poslom te ispitati njihovu prediktivnu važnost za izvođenje odgovornih ponašanja u proizvodnim djelatnostima. Ispitane su i dvije sociodemografske karakteristike (spol i dob) kao moguće odrednice OOP-a. Istraživanje je provedeno na 172 zaposlenika dvije hrvatske proizvodne organizacije koji su ispunjavali Upitnik odgovornog organizacijskog ponašanja i Upitnik organizacijske pravednosti. Rezultati su pokazali kako među zaposlenicima postoji razlika u izvođenju odgovornih ponašanja usmjerenih poslu, na način da žene češće izvode takva ponašanja. Dob je bila značajno povezana s većinom oblika OOP-a, što ukazuje na to da stariji zaposlenici češće izvode različite oblike odgovornog ponašanja. Proceduralna pravednost bila je povezana s izvođenjem većine oblika odgovornog ponašanja, a ostale dimenzije organizacijske pravednosti bile su povezane s pojedinim komponentama OOP-a. Zadovoljstvo poslom bilo je povezano sa svim komponentama odgovornog ponašanja osim ponašanja usmjerenog poslu. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza pokazali su kako je organizacijska pravednost značajan prediktor OOP-a, pri čemu su za pojedine dimenzije odgovornog ponašanja bile prediktivne proceduralna i distributivna pravednost. Zadovoljstvo poslom nije značajno doprinijelo objašnjenju većine oblika odgovornog ponašanja iznad organizacijske pravednosti. Uvođenje prediktora u regresijski model obrnutim redoslijedom pokazalo je kako postoji medijacijski učinak organizacijske pravednosti na odnos između zadovoljstva poslom i odgovornog ponašanja, što upućuje na to da zadovoljstvo poslom neizravno djeluje na izvođenje OOP-a putem kognitivnih procjena pravednosti organizacijskih ishoda. S obzirom na to da su u Hrvatskoj istraživanja koja su ispitivala odnos promatranih konstrukata u sekundarnim djelatnostima malobrojna, o dobivenim rezultatima raspravlja se u kontekstu implikacija i specifičnosti rada u proizvodnim djelatnostima.The purpose of this study was to determine the relationship between organizational citizenship behavior (OCB), organizational justice and job satisfaction. Moreover, the predictive importance of the latter constructs for performing OCB in secondary industries was examined. Certain possible sociodemographic determinants of OCB (gender and age) were also investigated. Responses on Citizenship Performance Behavior Scale and Organizational Justice Scale were obtained from a sample of 172 employees from two Croatian manufacturing companies. The results indicated a significant gender difference in Job/Task Citizenship Performance, wherein female workers reported performing significantly more Job/Task OCB compared to male workers. The relation between age and OCB was significant for most OCB measures, suggesting older employees performed more OCB. Procedural justice was related to most OCB measures, while other organizational justice dimensions correlated with a number of OCB forms. Likewise, job satisfaction was also related to all OCB measures except Job/Task Citizenship Performance. The results of hierarchical regression analyses indicated that organizational justice significantly predicted OCB, wherein procedural and distributive justice were significant predictors of particular OCB measures. Job satisfaction did not predict most OCB forms due to a nonsignificant percentage of OCB variance explained above organizational justice. When regression analyses were conducted with predictors entering in the reversed order, the results confirmed a mediation effect of organizational justice on the relationship between job satisfaction and most OCB measures. This results suggest that job satisfaction indirectly affects OCB performance through cognitive assessment of organizational outcome fairness. Considering the fact there are few research studies in Croatia addressing the relationship between the observed constructs in secondary industries, the research findings are discussed in the light of their implications and the specifics of the manufacturing sector labor