Cheering habits of Zagreb high school students in relation to their school climate

Navijačke navike srednjoškolaca u Hrvatskoj su nedovoljno istražena pojava te ovaj rad prikazuje analizu utjecaja školske klime sa svoje četiri komponente (priroda odnosa između nastavnika i učenika, priroda odnosa među učenicima, mjera do koje je dozvoljena autonomija učenicima pri donošenju odluka te jasnoća, konzistentnost i korektnost pravila škole) na navijačke navike srednjoškolaca. Kao kriterijska varijabla korišteno je izostajanje iz škole radi prisustvovanja sportskim događajima. Istraživanje je provedeno u gradu Zagrebu na uzorku od 355 učenika završnih razreda srednjih škola. Istraživanje se temelji na četiri nulte hipoteze koje negiraju statistički značajnu povezanost između navedenih varijabli. Hipoteze su kontingencijskim tablicama i Hi kvadrat testom potvrđene. Međutim, istraživanje je ukazalo na nezanemariv broj učenika navijača koji ne bježe od fizičkog sukobljavanja te korištenja pirotehničkih sredstava. Naime, čak 11.6% učenika izjasnilo se kako za njih navijanje znači fizičko sukobljavanje s drugim navijačima te ih je 11% odgovorilo kako za njih navijanje znači upotrebljavanje raznih pirotehničkih sredstava. Nadalje, od 62,8% učenika koji su barem jednom posjetili sportsku priredbu njih 24,5% je sudjelovalo u nekom obliku sukoba navijača. Većina njih, odnosno njih 13% sudjelovalo je u verbalnom sukobu pjevajući pogrdne pjesme i parole, dok je ostatak ispitanika sudjelovao u tučnjavi na dan odigravanja utakmice izvan ili unutar sportskog objekta. Istraživanje ovog tipa ima praktične implikacije u sociologiji sporta te kreiranju policijskog obrazovnog programa o problemima nasilja na sportskim priredbama.Cheering habits of high school student is scarcely explored phenomenon. This paper provides analysis of the impact of the school climate, with its four components (the nature of relationship between teachers and pupils, the nature of student relations, student's autonomy in decision making, the clarity, consistency and correctness of school rules) on student's cheering habits. Absence from school because of attending sport events is used as criterion variable. The research was conducted on a sample of 355 graduate students in Zagreb's secondary schools. The research is based on four null hypotheses that deny correlation of the school climate and cheering habits of high school students. Hypotheses are confirmed with contingency tables and the Chi-square test. However, the research provided us results that had shown big number of students who are ready for fight and usage of pyrotechnic agents at sport events. 11,6% of students answered how for them, supporting their team means to fight with opposing fans. Moreover, 11% of students things that supporting their team includes usage of pyrotechnic agents. Furthermore, 24,5% of students who visited sport event at least once was involved in some fan conflict. 13% of them was part of verbal conflict and the rest of them were included in some physical fight. Research of this type has significant practical implications for Sociology of sport and for creating a police educational program about fan violence problems