Comparasion of Different competition Policy Theories

Austrijski ekonomisti konkurenciju definiraju jednostavno kao rivalsko ponašanje u kojem natjecatelj nastoji ponuditi bolje uvjete od konkurencije. Konkurencija proizlazi iz jednog poduzeća čiji se proizvodi razlikuju od proizvoda drugih poduzeća. Nameću kako antitrustovski zakoni niti su željeni niti potrebni. Početkom šezdesetih, harvardski profesori počinju primjenjivati strukturalni pristup teoriji antitrustova. Harvardska škola se protivila tržišnim koncentracijama, čak i u situaciji kada bi iste mogle dovesti do nižih troškova i cijena, odnosno boljitka za kupce. Pristup Harvardske škole odbacuje i ideje spajanja i monopola. Kasnih šezdesetih grupa čikaških predstavnika predstavila je antitrustovsku teoriju koja se uvelike razlikovala od harvardske. Osnovno uvjerenje je da je tržište samoregulirajući mehanizam kojem nisu potrebni antitrustovski zakoni, odnosno smatraju kako sudske odluke kojima se nastoji regulirati tržište dovode do još veće neravnoteže.Competition to an Austrian economists is defined as rivarly behavior. To concepte is to attempt to offer a better deal than one's competitors. According to Austrian economists, antitrust legislation is not necessary. In the 1960s, Harvard professors applied the structural approach of the Harvard economists to antitrust theory. They opposed market concentration, even if it might be beneficial for consumers. They were against any attempts to obtain or maintain a monopoly position in the relevant market. By the late 1960s, a group of scholars at the University of Chicago had set forth an opposing theory of antitrust. They believed that markets were likely to correct against any competitive imbalances on their own, without intervention by antitrust regulators