Information and communication technologies in tourism - the state and trends

Radom je prikazano korištenje ICT tehnologija u svrhu unapređenja i promocije turizma. Prvenstvena je ideja vodilja bila povezivanje hotelijera, da bi se naknadno kroz dugi niz godina razvoja i širenja internetskih tehnologija takvim uslugama mogli koristiti svi uključeni u turizam; Agencije sa svojim internetskim oglasima i newsletter-ima, booking stranice koje u svojim ponudama nude i privatne smještaje te i turisti koji mogu vrlo jednostavno istražiti informacije o turističkom odredištu koje žele posjetiti, rezervirati smještaj te obavljati transakcije. Turističke agencije još uvijek prednjače u ponudi svjetskih turističkih destinacija, a novim im je tehnološkim trendovima u velike olakšan posao; Turisti koji žele posjetiti određenu zemlju mogu već putem agencijskih Internet portala ili online kataloga dobiti nekakvo predznanje gdje, kako, na koji način, u kojem terminu žele putovati te koje su cijene aranžmana. Sve navedeno skraćuje vrijeme djelatnika agencije koji više nije primoran „gubiti vrijeme“ na traženje adekvatnog smještaja za goste. Također, gost putem online sustava može rezervirati i odštampati putnu ili avionsku kartu do odredišta ili pak interaktivno (online pomoć agenta) dobiti odgovor na željenu informaciju. Ovim kratkim primjerom može se zaključiti da je razvoj turizma direktno povezan sa dostupnim ICT uslugama. No, razvoju turizma ne pridonose samo putničke agencije ili hotelijeri. U proteklih deset godina tendencija je privući goste uslugom koja je modelirana po njihovom ukusu. Kako bi to bilo moguće, uz ICT tehnologiju današnjice potrebno je povezati hotelijere, agencije, privatne iznajmljivače i krajnjeg korisnika - gosta. Ovakvu ulogu ima, prikazana u konkretnom primjeru, Istarska razvojna turistička agencija. U većinskom je privatnom vlasništvu vodećih istarskih hotelskih kompanija te s udjelom Istarske županije. Uz uslugu centralnog turističkog informativnog centra te portala za privatne ponuđače/iznajmljivače, IRTA je uspješno povezala sve navedene elemente kako bi, od regije u početku razvoja post ratnog turizma, postala jedna od vodećih turističkih europskih regija. Za ovakav uspjeh svakako su zaslužni dobro pripremljeni dugogodišnji planovi i analize te rastuće mogućnosti ICT tehnologije. Unazad desetak godina, socijalne mreže su bile tek u povojima a ideja o HotSpot-ovima rasprostranjenim po svim glavnim turističkim destinacijama nije bila izvediva. Kako zbog neadekvatne tehnologije (slabe mogućnosti protoka internetskih podataka, male brzine prijenosa) tako i zbog tadašnjih daleko većih financijskih izdataka za samo infrastrukturu i opremu. Jednostavnim riječima, ljude koji su već tada razmišljali o ovakvoj budućoj slici turizma mogli bi nazvati vizionarima. Istra kao turistička regija je ovdje prepoznala činjenicu da nije potrebno izmišljati što napraviti već je primijenila već postojeće uspješne modele glavnih europskih turističkih regija (primjeri: Costa del Sol, Tirol ). Ovim načinom ubrzano se razvijao turizam regije uz minimalizaciju troškova uz smanjenje rizika. IRTA je nedvojbeno u velikom dijelu zaslužna za promidžbu turizma regije Istra. Sa stanovišta jednog turista prednost ove agencije jeste centraliziranost podataka i informacija. Ovdje je pozivom na jedinstveni telefonski broj, na hrvatskom ili stranom jeziku, moguće dobiti informacije o smještajnim kapacitetima, predviđenom vremenu, plažama, načinu na koji se može stići do određenih lokacija ili događanjima kao što su koncerti. Ovakvu su uslugu nekada davale male turističke agencije uz znatno veći trud i uloženo vrijeme za pronalaženje informacija. Sada je takvu informaciju, sa centraliziranom bazom podataka IRTA-e, moguće dobiti unutar nekoliko minuta telefonskog poziva. Što se tiče promidžbe regije, projektom raširenosti hotspot-ova, regija je u konstantnom dobitku. Osim uloga u ICT tehnologiju i usluga za održavanje, koje na godišnjoj razini stvaraju određene troškove, Istra u neizmjerno većoj razini dobiva kroz besplatnu promociju kojoj pridonose turisti koji svojim poznanicima i rodbini šalju pozitivne utiske sa putovanja. Sagledavajući povijest hrvatskog turizma, što se tiče odabira putnih destinacija, lako je uočiti da se od nekadašnjeg slijepog vjerovanja turističkoj agenciji danas sve više vjeruje krajnjem korisniku (gostu) koji je posjetio određeni lokalitet i koji može navesti brojne prednosti ali i mane mjesta koje je posjetio. Grad, smještaj, muzeji, izložbe, restorani i kafići, sve je na „udaru“ brojnih recenzenata koji se neće ustručavati poslati lijepu sliku mjesta na kojem se nalazi, niti pokuditi restoran u kojem je doživio neugodnosti posluge ili hrane slabe kvalitete. Ovo su novi i moderni načini promocije i poticanja razvoja turizma. Regija Istra je prepoznala ovaj trend i uložila značajna sredstva i trud kako bi saznali što gosti vole a što ne. Točnim statističkim podacima koji se dobivaju svakodnevno, IRTA ima uvid o rastućim i padajućim trendovima vezani uz lokalni turizam. Na ovaj način, u slučaju većih negativnih oscilacija, može reagirati i osmisliti načine sa kojima će pridobiti turiste i zadržati nivo zadovoljstva. Reklame, događanja na otvorenom ili tečajevi izrade artefakata tipičnih samo za regiju Istre, zadržati će gosta zainteresiranim i željnim ponovnog dolaska. U konačnici, to bi trebao biti cilj svakog ulaganja u hrvatski turizam; Razvoj regija, kulture i međukulturalnih odnosa, poboljšanje kvalitete uvjeta života građana i veće prihode u državnoj blagajni, koje ponovno i direktno utječu na razvoj svega navedenog. Usluga koje već sada nude određene ICT tvrtke jeste aktivno praćenje reklama na ključnim lokalitetima. Praktično, nudi se program koji je hardverskim sučeljem (mikroračunalo i kamera) spojen na reklamni panel te koji registrira svako osobno zadržavanje duže od 20 sekundi na pojedinom dijelu reklame ili interakciju sa istom ukoliko je to softverski dozvoljeno ( interaktivni paneli ). Na ovaj način se dobivaju konkretni podaci o zainteresiranosti gostiju, što im se od ponuđenog sviđa a što im nije dovoljno zaokupilo pažnju. Sa aspekta ICT tehnologije, sve više je izražena tendencija mobilnosti i korištenju podataka u pokretu. Budućnost suradnje ICT-a i turizma mogla bi u još većoj mjeri biti orijentirana svakom gostu pojedinačno. Što znači da bi se tehnologije trebale sve više bazirati prikupljanju detaljnih statističkih podataka dobivenih putem osobnih uređaja kao što su mobiteli, tableti i prijenosna računala kako bi se saznale navike i želje potencijalnih klijenata. Također se predviđa veći broj spajanja mobilnih uređajima sa tehničkim gadgetima (Amadeus, 2015.); Već ove godine će biti pušteni u prodaju prvih 4.000 letjelica na daljinsko upravljanje Zano Drones koji će direktnom sinkronizacijom sa iPhone ili Android uređajima pohranjivati slike i video u HD rezoluciji kako bi mogli pohraniti specijalne trenutke korisnika kao npr. skijanje, vodeni sportovi ili vjenčanja. Povezivanjem ovakvih uređaja pametnim telefonima vrlo je vjerojatno da će putem plaćenih servisa biti moguće dobiti statističke i vizualne podatke iz ovakvih uređaja. Rezultat jesu, ponovno, detaljni statistički podaci koji u rukama marketinških stručnjaka čine budućnost turizma. Kao kuriozitet predviđanja budućih trendova (osim tehničkih napredaka koji su neminovni), a koje već sada sve više gostiju potražuje, jeste totalna suprotnost modernoj ICT tehnologiji u turizmu (IRTA i Amadeus, 2015.): Sve su učestaliji upiti gostiju koji traže Digitalni detoksifikacijski paket. Tražene postaju destinacije koje namjerno u ponudi nemaju wifi ili satelitsku televiziju. Iako za sada u manjem broju, ovo može biti dobar pokazatelj kako će turistu budućnosti sve više biti bitan kontakt sa prirodom, bez detaljnih statističkih kontrola. S obzirom da se Hrvatska već dugi niz godina nalazi u ekonomskoj krizi, kako bi budućnost bila kvalitetnija i bolja potrebno je ujediniti turizam, ICT tehnologije i poboljšati kvalitetu usluge, kako tehničke tako i turističke. „Izlaz iz gospodarske krize moguć je samo podizanjem kvalitete i produktivnosti rada i konkurentnosti. To potvrđuju teorija i praksa Upravljanja potpunom kvalitetom (TQM)“ (Avelini-Holjevac, 2003.) Kako god da bila budućnost ICT-a i turizma, zasigurno će biti bliske povezanosti napredne tehnologije i predivne prirode i turističkih usluga koje nudi naša zemlja, uz nedvojbeno ulaganje u sve više standarde kvalitete. Svakako bi dio prihoda od turizma u što većoj mjeri trebalo preusmjeriti u očuvanje i održavanje prirodne baštine bez koje dvojac ICT-turizam ne bi bio na nivou na kojem jeste danas