Justice orientation and organizational justice perception

Cilj ovoga istraživanja bio je provjeriti odnos orijentacije na pravdu i percepcije organizacijske pravednosti. Nastojalo se provjeriti faktorsku strukturu Skale orijentacije na pravdu i utvrditi doprinos faktora orijentacije na pravdu objašnjenju percepcije organizacijske pravednosti. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 673 sudionika zaposlenih u 32 hijerarhijski strukturirane organizacije različitih djelatnosti s područja grada Osijeka, Rijeke, Valpova, Pule, Donjeg Miholjca i Našica. Od instrumenata korištena je Skala orijentacije na pravdu za mjerenje orijentacije na pravdu te Upitnik percepcije organizacijske pravednosti za mjerenje percepcije organizacijske pravednosti. Tvrdnje su procjenjivane na ljestvicama Likertova tipa od pet stupnjeva, a od sudionika se tražilo da zaokruže stupanj u kojem se slažu ili ne slažu s nekom od navedenih tvrdnji. Rezultati faktorske i hijerarhijskih regresijskih analiza sugeriraju da bi se mogle prihvatiti obje istraživačke hipoteze. Skala orijentacije na pravdu pokazuje zadovoljavajuće psihometrijske karakteristike te relativno jasnu faktorsku strukturu. Kako sugeriraju rezultati faktorske analize, skalu čine faktori internalizacije pravde i osjetljivosti na pravdu. Hijerarhijskim regresijskim analizama utvrđen je statistički značajan doprinos faktora orijentacije na pravdu objašnjenju percepcija pojedinih dimenzija organizacijske pravednosti. Dimenzije orijentacije na pravdu značajno doprinose objašnjenju kriterijskih varijabli distributivne, proceduralne i interakcijske pravednosti objašnjavajući ukupno od 4% do 6% njihove varijance, pri čemu je osjetljivost na pravdu njihov negativan, a internalizacija pravde pozitivan prediktor.The aim of this study was to explore the relationship between justice orientation and organizational justice perceptions. It attempts to verify the factor structure of Justice Orientation Scale and contribution of its factors to the explanation of different dimensions of organizational justice perceptions. The study was conducted on a convenient sample of 673 participants employed in 32 hierarchically structured organizations that represent a variety of different industries from the city of Osijek, Rijeka, Valpovo, Pula, Donji Miholjac and Našice. The instruments that were used included Justice Orientation Scale as a measure of justice orientation and Organizational Justice Perceptions Questionnaire as a measure of organizational justice perceptions. Items were presented in Likert-type format with a scale ranging from one to five, and participants were asked to circle the degree to which they agree or disagree with any of the following statements. Results of factor and hierarchical regression analyzes suggest that both research hypothesis could be accepted. The Justice Orientation Scale has satisfactory psychometric characteristics and relatively clean factor structure. As the results suggest, Scale is consisting of justice internalization and attentiveness to justice factor. Hierarchical regression analyzes established statistically significant contribution of justice orientation dimensions to the explanation of different dimensions of organizational justice perceptions. Both dimensions of justice orientation significantly contribute to the explanation of the criterion variables of distributive, procedural and interactional justice explaining a total of 4% to 6% variance, with the attentiveness to justice as their negative and justice internalization as their positive predictor