Politeness and impoliteness strategies in the polemics of Croatian writers

U radu se istražuju uljudne i neuljudne strategije koje pisci primjenjuju u književnim polemikama u dvama književnim i povijesnim razdobljima. Istraživanje se temelji na korpusu od dvaju tekstova iz 20. i dvaju iz 21. stoljeća da bi se u konačnici uočile razlike u strategijama književnog polemiziranja kroz povijest. Analizirana je svaka književna kritika zasebno uz usporedbu tekstova koji su dio iste polemike te u konačnici sročnost obaju polemika. U usporedbama se uočavaju sličnosti i razlike između tekstova u tematici, prisutnosti (ne)uljudnih strategija i obrascima u kojima se ostvaruju. Primjeri prepoznatih strategija (ne)uljudnosti najviše se ističu u referiranju na određenu tematiku (kritiziranje književnog rada, zadiranje u tuđi privatni život, podrijetlo, politiku…) i u odabiru određenog leksičkog sloja odnosno pragmema (honorifici, uvredljivi izrazi, vulgarizmi…). S obzirom na veću učestalost primjera, neuljudne su strategije u prvom planu. U zaključku se donosi sud o tome u kolikoj mjeri ovakav oblik javne rasprave utječe na opći ugled književnika i sažimaju se rezultati proučenog korpusa koji će iznjedriti osnovne razlike u strategijama polemiziranja u tekstovima koje od nastanka dijeli gotovo stoljeće