Komparativna analiza obveznog hrvatskog školstva na temelju školskih zakona iz druge polovine 19. stoljeća

U ovom radu uspoređuju se prvi hrvatski školski zakoni. Riječ je o tri školska zakona donesena u drugoj polovini 19. stoljeća. U tom se razdoblju Hrvatska nalazila unutar Austro-Ugarske države i bila teritorijalno razdvojena na – grubo rečeno – ugarski i austrijski dio te gospodarski i ekonomski nerazvijena jer se u nju nije ulagalo. Školstvo je postojalo, ali do donošenja prvih zakona nije bilo obvezno. Naobrazba u Hrvatskoj može se pratiti već od 9. stoljeća. Za početak obrazovanja zaslužna je crkva koja je obrazovala podmladak za svoje potrebe, a tijekom godina su crkvene škole zadobile i eksterni karakter. U 16. stoljeću crkveni redovi potiču osnivanje i održavanje škola. U 18. stoljeću otvaraju se nove škole, drukčije od dotadašnjih. Radilo se o novim građanskim školama, znači obrazovnim institucijama koje su trebale zadovoljiti potrebe nove građanske klase. Za vrijeme vladavine Marije Terezije (1740. – 1780.) donose se prve školske reforme koje su vrijedile sve do školskih zakona o kojima će biti riječi u ovome radu. Ovo je komparativno istraživanje teorijske naravi, čiji je postupak proučavanje pedagoške literature i dokumentacije. Nakon što je literatura proučena, određene su dvadeset i tri kategorije prema kojima se radila komparativna analiza prvog hrvatskog školskog zakona kako bi se odgovorilo na postavljena istraživačka pitanja: postoje li sličnosti i razlike u spomenuta tri hrvatska zakona i – ukoliko postoje – koje su. Prvi je školski zakon donesen 1871. godine i vrijedio je za područje Vojne Krajine. Drugi je školski zakon donesen 1874. godine i odnosio se na područje Hrvatske i Slavonije. Treći je, pak, školski zakon donesen 1888. za ujedinjenu Hrvatsku jer se 1881. godine Vojna Krajina sjedinila s Hrvatskom i Slavonijom. Na temelju komparacije došlo se do zaključaka da su sva tri hrvatska školska zakona u većini istraživačkih kategorija jednaka, po tome da određene kategorije spominju i po tome da ih jednako zakonski reguliraju. Uočene su i razlike, npr. jasno se vidi da su Drugi i Treći hrvatski školski zakoni dopunjeni i određuju šire područje nego Prvi zakon. Jedna takva kategorija jest mirovina učitelja. Druga dva zakona detaljnije su napisana. Prema određenim kategorijama po kojima su analizirani zakoni, uočava se razlika Drugog i Trećeg hrvatskog školskog zakona u smislu da prema Trećem zakonu uprava škole može biti općinska, kotarska, županijska, zemaljska i crkvena, dok prema Drugom zakonu ona može biti općinska, županijska, zemaljska i crkvena. Unutar sva tri analizirana zakona utvrđene su i sličnosti sa Zakonom o osnovnom školstvu iz 2003. godine