Analysis and development of agriculture in Croatia from 2011. to 2016.

Poljoprivreda predstavlja osnovicu za proizvodnju proizvoda koji su od vitalne važnosti za opskrbu stanovništva svake zemlje kvalitetnim prehrambenim proizvodima. Poljoprivreda nekad i poljoprivreda danas znatno se razlikuju, a do promjena je došlo zbog ubrzanog globalnog razvoja nacionalnih ekonomija, posebice u pogledu tehnološkog razvoja. Također, stanovništvo se sve više okreće urbanom načinu života, što je vidljivo posebice u smanjenju broja poljoprivrednih gospodarstava i povećanju broja nepoljoprivrednog stanovništva. Država pokušava raznim potporama i subvencijama održati i potaknuti poljoprivrednu proizvodnju, međutim stanje u hrvatskoj poljoprivredi nije dobrostojeće, vidljivo je nezadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača gotovo u svakom pogledu. Nemogućnost ostvarivanja primjerenih prihoda i samim time osiguravanja pristojnog životnog standarda od poljoprivredne proizvodnje prvenstven je razlog napuštanja djelatnosti. Hrvatska svojom domaćom proizvodnjom, unatoč raspoloživim resursima, ne uspijeva pokriti vlastite potrebe u primarnim poljoprivrednim proizvodima, niti u prehrambenim proizvodima. Generalno se može zaključiti o lošim rezultatima domaće poljoprivrede koji u konačnici generiraju nekonkurentan proizvod ili nedostatak proizvoda. Pristupanjem u EU, Hrvatska se obvezala ispuniti pojedine uvjete koji se prvenstveno odnose na poboljšanje standarda življenja poljoprivrednika, a zatim i na ekološke i kvalitativne odrednice poljoprivrednih proizvoda. Osim toga, Zajednička poljoprivredna politika EU i RH obuhvaća razne mjere koje se odnose na povećanje efikasnosti kroz mjere vezane za poljoprivredne površine, ali i potpore poljoprivrednicima. Analizirajući poljoprivredu u Hrvatskoj može se izvući zaključak o neodrživoj poljoprivrednoj površini i povećanju cijena poljoprivrednih proizvoda