Procjena mase teških metala (Cd, Cu, Fe, Mn, Ni, Pb, Zn) koju je moguće ukloniti s određene površine pomoću uskolisnog trputca (Plantago lanceolata L.)

Prošle, 2014. godine, započeli smo istraživanje na ukupno 16 postaja na području grada Varaždina kako bi utvrdili koliko se teških metala (kadmija – Cd, bakra – Cu, željeza – Fe, mangana – Mn, nikla – Ni, olova – Pb i cinka – Zn) može ukloniti sa zelene površine veličine 1 m2 pomoću tri samonikle biljne vrste. Moje istraživanje baziralo se na mogućnosti uklanjanja teških metala pomoću uskolisnog trputca (lat. Plantago lanceolata L.). Sakupljali smo samo nadzemne dijelove biljaka. U srpnju smo pronašli uskolisni trputac na 15, a u listopadu na 14 postaja. Uzorke smo odnosili u laboratorij Geotehničkog fakulteta u Varaždinu gdje smo izvagali masu svježe ubranog uskolisnog trputca i njegovu masu nakon sušenja. Na temelju tih podataka i podataka iz izvještaja projekta „Uklanjanje teških metala fitoremedijacijom na području Varaždina i okolice“ (Stančić i Vujević, 2013) izračunali smo fitoakumulacijski koeficijent (FAF) uskolisnog trputca za svaki pojedini teški metal i zaključili da uskolisni trputac može najmanje efikasno akumulirati željezo (Fe) (FAF = 0,0050), a najviše kadmij (Cd) (FAF = 0,8991). Pomoću srednjih vrijednosti masa teških metala u uskolisnom trputcu i udjela ukupne mase trputca na površini od 1 m2 izračunali smo da bi se kroz godinu dana pomoću uskolisnog trputca moglo ukloniti najmanje kadmija (0,0826 mg/m2), a najviše željeza (47,6208 mg/m2). Time smo dokazali da bi se uklanjanjem otkosa mogla ukloniti određena količina teških metala sa zelenih gradskih površina kroz određeno vrijeme i da se uskolisni trputac, koji u prosjeku čini 19 % u ukupnoj biljnoj masi, može koristiti za uklanjanje teških metala iz onečišćenih tla