Periodizacija gospodarskih kretanja u Zadru u razdoblju između prvog i drugog svjetskog rata (1918. - 1943. god.)

U razdoblju između prvog i drugog svjetskog rata Zadar je - kako je poznato - bio pod vlašću Italije (1918. - 1943. god.), što je - uz ostalo - dovelo do specifičnog gospodarskog položaja toga Grada. Autori ovog priloga izvršili su pokušaj periodizacije gospodarskih kretanja u tadašnjem Zadru, a prije toga su prikazali širi državno-pravni i politički okvir, u kojemu se je kretala ekonomika "međuratnog Zadra". Pri tome su im, razumije se, u središtu promatranja bili socio-ekonomska struktura i ekonomski položaj Zadra, ali su u značajnoj mjeri morali uzimati u obzir kako društvene tako gospodarske osobitosti zadarske okolice. Na kraju su bili u prilici zaključiti da bi se periodizacija gospodarskih kretanja u "međuratnom Zadru" mogla prikazati ovako: 1. faza (l918 - 1920. god.): Gospodarstvo u poslijeratnim uvjetima (tj. do sklapanja Rapallskog ugovora). - 2. faza (od približno 1921. do približno 1925. god.): Depresija (= oštriji problemi u gospodarskoj aktivnosti). - 3. faza (od približno 1925. do približno 1930. god.): Od oživljavanja do krize. - 4. faza (od približno 1931. do približno 1935. god.): Od krize do oživljavanja. - 5. faza: (približno od 1935. do približno 1939. god.): Recesija (= blaži problemi u gospodarskoj aktivnosti).- 6. faza (1939 - 1943. god.): Gospodarstvo uoči rata i u ratnim uvjetima. Pri tome su u određenim intervalima kod nekih gospodarskih grana kao što su - npr. - industrija likera, građevinarstvo, promet..., vidljivi također elementi poleta. Daljnja proučavanja povijesti Zadra između prvog i drugog svjetskog rata, posebno daljnja proučavanja socio-ekonomike toga Grada u naznačenom vremenskom rasponu, potvrdit će, dopuniti ili izmijeniti tu šesterodiobu. Autori su primijenili tzv. "socio-ekonomski pristup", čiji je utemeljitelj Max Weber a čiji pristup zagovara pored ostalog ove stavove: da je potreban višestrani pristup ekonomskim problemima; da su granice između ekonomije i drugih društvenih djelatnosti otvorene; da se moraju uvažavati kompleksnosti odnosno specifičnosti društvenih pojava i procesa (a to je u slučaju "međuratnog Zadra" prije svega njegov državnopravni položaj)