Poklade predstavljaju narodni običaj kojim u svakodnevicu navire nered – preokreti dobra i zla, duhovnoga i tjelesnoga, realnoga i magijskoga, religijskoga i poganskoga. Razlike između “oprjeka” postavljaju se kao moguće sastavnice tumačenja pokladnih običaja. Izmiješana manifestacija tih “oprjeka” duž pokladnoga perioda odraz je pučke religioznosti, koja je pokušaj nalaženja smisla stvari i razumijevanja svijeta tražila u raznim nadzemaljskim silama, spajajući različite tradicije religioznosti, magije i mitologije. No, u sustavu katoličke religioznosti to je u različitim povijesnim vremenima rezultiralo neprijateljskim stavovima prema pokladama, najčešće izraženima verbalno i deklarativno kroz niz propovijedi. U ovome se radu razmatraju tr...