Language Policy in Večernji list and Novi list: Interrelation Between Standard Language and Regional Linguistic Practices

Rad Jezična politika u Večernjem listu i Novom listu: Odnos standardnog jezika i regionalnih jezičnih praksi bavi se jezičnom analizom tekstova u navedenim novinama kako bi saznali jesu li liberalne odnosno rigidne u odnosu prema standardnojezičnoj normi, prije svega leksičkoj i morfološkoj, imaju li uređenu jezičnu politiku, kakav leksik iz nje proizlazi te kako kolumnisti i lektorske službe oblikuju jeziču politiku. Intervjuima s Brankom Mijićem i Žarkom Ivkovićem nastoji se dobiti mišljenje urednika o jezičnoj politici Večernjeg i Novog lista. Okosnicu jezične politike Večernjeg lista nekada su činila regionalna izdanja, dok danas kao jezični uzor vide standardni hrvatski jezik. Novi list, s druge strane, potiče i stvaranje na dijalektu, konkretno čakavskom, kroz kolumne i prilog Beseda. Kao svoju prosvjetiteljsku misiju Novi list smatra očuvanje čakavskih govora Kvarnera, Liburnije te riječkog zaleđa. Na temelju analize i provedenih intervjua dolazim do zaključka da je bilo kakav rigidan pristup javnom jeziku neprirodan jer javni jezik ne može biti homogen.Graduate thesis Language policy in Croatian daily newspaper Večernji list and Novi list: Interrelation between standard language and regional liguistic practices analyzes articles in both of these newspaper to find out whether they are liberal or rigid in relation to lexical and morphological norms of Croatian standard language, whether they have regulated language policy, what type of vocabulary do they have and how columnists and editors shape their language policies. Interviewing Branko Mijić and Žarko Ivković opinion of editors about language policy of Večernji list and Novi list was tried to be learnt. The most important thing about language policy in Večernji list used to be its regional issues, while nowadays they find their language role model in Croatian standard language. Novi list, on the other hand, encourages writing on dialect, čakavski to be more specific, through columns and newsprint Beseda. Novi list considers their mission to be preservation of dialect and their varieties in the area of Kvarner, Liburnija and provinces of Rijeka. Based on the analysis and interviews I come to the conclusion that any sort of rigid understanding of public language is artificial because public language cannot be homogeneous