Institutional Coordination Mechanisms and Successful use of EU Funds: Comparison between Croatia and Poland

Europski fondovi financijski su instrumenti za provedbu javnih politika Europske unije u zemljama članicama kroz smanjenje gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike između europskih regija. Rad promatra tijek iskorištavanja pretpristupnih i Europskih strukturnih i investicijskih fondova dvaju zemalja članica Europske unije – Hrvatske i Poljske. Istraživanje je koncipirano kao binarna studija najrazličitijih slučajeva. Zemlje su odabrane zbog svoje slične prošlosti (rat, vladavina komunizma, tranzicija, privatizacija) koja je iznjedrila dijametralno suprotne rezultate. Naime, kada se govori o stopi apsorpcije EU fondova, Poljska je u vrhu iskorištavanja njihovih sredstava, dok se Hrvatska nalazi pri dnu. Cilj je rada ući dublje u problematiku te saznati koji su institucionalni razlozi uslijed kojih je došlo do tako značajnih razlika. U prvom dijelu rada postavljaju se teorijske osnove i to kroz koordinaciju javne uprave, apsorpcijske kapacitete, probleme koordinacije, javno upravljanje te problem tranzicijskih zemalja. U drugom se dijelu detaljno izlaže tijek pridruživanja, reformi i iskorištavanja EU fondova, prvo kod Hrvatske, a zatim kod Poljske. Rad završava konciznom komparacijom dviju zemalja te se zaključuje kako su razlozi diskrepancija u rezultatima brojni, no ključni su administrativne, zakonodavne i koordinativne prirode.European funds are financial instruments for the implementation of EU policies in the Member States through the reduction of economic, social and territorial differences between European regions. The paper examines the course of exploiting the pre-accession and European structural and investment funds of the two EU member states - Croatia and Poland. The research is conceived as a binary study of the most diverse cases. Countries are chosen because of their similar past (war, the rule of communism, transition, privatization) that produced diametrically opposing results. Namely, when we talk about the absorption rate of EU funds, Poland is at the top, while Croatia is at the bottom. The aim of this paper is to get deeper into the problem and to find out what institutional reasons are causing such significant differences. In the first part of the paper, theoretical bases are set up through coordination of public administration, absorption capacities, coordination problems, governance and the problem of transition countries. In the second part of the paper, the course of association, reform and exploitation of EU funds is presented in detail, first in Croatia and then in Poland. The paper ends with the concise comparison of the two countries and concludes that the reasons for discrepancy in the results are numerous but are of crucial administrative, legislative and coordinative nature