Komparativna analiza razvoja hrvatskog i poljskog jezika na leksičkoj i morfosintaktičkoj razini u djece u dobi od 10 mjeseci do 3 godine prema CHILDES-u

Jezik kao dio ljudske prirode gotovo sva djeca usvajaju jednako. Prvi dio rada sažeto predstavlja najvažnije teorije i razdoblja praćenja dječjeg jezika kroz povijest. Veliki značaj u ovom području imao je korpus dječjeg jezika CHILDES prema kojemu je provedena analiza razvoja hrvatskog i poljskog jezika na leksičkoj i morfosintaktičkoj razini te koja je, u drugom dijelu rada, i opisana. Za svaki su od jezika odabrani dječak i djevojčica, gotovo identične dobi, od deset mjeseci do tri godine. U završnom se dijelu uspoređuju razvoji dvaju analiziranih slavenskih jezika dok je posebna pozornost posvećena jezičnim specifičnostima svakoga od njih, a zabilježene su i pogreške do kojih dolazi zbog generalizacije gramatičkih pravila u ranoj dobi. Cilj rada je bio pokazati tijek razvoja za pojedini jezik i uvidjeti pritom postoje li razlike ovisno o jeziku.Almost all children acquire language as a part of human nature equally. The first part of the thesis concisely presents the most important theories and periods of child language monitoring throughout history. CHILDES corpus of children´s language has had a significant role in this particular field. Analysis of development of Croatian and Polish languages in terms of lexical and morfosyntactic levels based in this corpus was carried out and has been described in the second part of the thesis. A boy and a girl of nearly identical ages from ten months to three years were chosen for each of the languages. The developments of the two analyzed Slavic languages are compared in the final part while special attention is devoted to the linguistic specificities of each of them. Errors which occured due to generalization of grammatical rules in the early age were also written down. The aim of the thesis was to show the stages of development for both languages and to see if there are differences depending on the language