Uloga društvene povezanosti u odnosu između društvenih i zdravstvenih nejednakosti

Sociološka bibliografija razvijenih zapadnih država, posebice američka, bogata je rezultatima istraživanja zdravlja i bolesti. Općenito, ta istraživanja se temelje na hipotezi da se bolesti ne šire slučajno, već postoje određeni društveni uvjeti i obrasci ponašanja koji promiču zdravlje, odnosno uvjeti koji pogoduju obolijevanju, nastanku bolesti i smrti. Za proučavanje odnosa između društvene nejednakosti i zdravlja potrebno je znati da društvena raspodjela zdravlja, bolesti i zdravstvenog ponašanja nije slučajna već je povezana s društvenom stratifikacijom. Tematika ovog rada bavi se povezanošću socioekonomskog statusa, umreženosti (društvene povezanosti) i zdravlja. Pojava zdravstvenih nejednakosti posljedica je društvene stratifikacije, tj. opće strukturirane društvene nejednakosti. Nejednakosti u socioekonomskom statusu u korijenu su zdravstvenih nejednakosti (Mastilica, 1994.:95). Ukupne strukturirane društvene razlike - nejednakosti u položaju društvenih slojeva utječu na nejednakosti u njihovom zdravstvenom stanju (kao i na nejednakosti u životnim stilovima, preventivnom zdravstvenom ponašanju, dostupnosti, korištenju zdravstvenih usluga i sl). Istraživanja su pokazala da lošiji socioekonomski položaj znači i lošije zdravlje (Cockerham, 2007.:75). Društvenu povezanost, odnosno umreženost novija istraživanja dovode u vezu sa zdravljem i bolešću. Naše društvene veze i kvaliteta tih odnosa, čini se, utječu na zdravlje (Christakis, 2008.:410). U empirijskom dijelu ovog rada proučit ćemo tri konstrukta i dva tipa odnosa među njima. Fokus je na odnosu između socioekonomskog statusa, društvene povezanosti i zdravlja pri čemu se društvena povezanost testira kao mogući medijator odnosa između društvenih i zdravstvenih nejednakosti. Umreženost kao medijatorska varijabla testira pretpostavku o indirektnom utjecaju socioekonomskog statusa na zdravlje putem društvene povezanosti. Testiranje je provedeno na podacima istraživanja iz 2010. godine (N=1.026 ispitanika). Temeljni indikatori su fizičko i mentalno zdravlje (kompozitne mjere), društvena povezanost ili umreženost (kompozitni indikatori) te, socioekonomski status (indikator dobiven faktorizacijom obrazovanja, prihoda i zanimanja). Rezultati ovog rada mogli bi doprinijeti boljem razumijevanju uloge društvene povezanosti u odnosu između zdravlja i bolesti te unaprijediti napore usmjerene smanjivanju zdravstvenih nejednakosti čiju važnost naglašava i Hrvatska zdravstvena politika